DILI, 20 setembru 2022 (TATOLI)—Meza Parlamentu Nasionál (PN) liu-hosi reuniaun plenária anúnsiu admisaun no baixa ba komisaun B trata asuntu Negósiu Estranjeiru, Defeza no Seguransa ba proposta rezolusaun PN númeru 23/V(4a)-ratifika akordu kompaktu Millenium Challenge Coorporation (MCC).
Notísia Relevante: Governu aprova proposta rezolusaun PN ratifika akordu kompaktu MCC
Meza PN mós baixa ba komisaun B ba proposta rezolusaun PN númeru 22/V (4a)-ratifika emenda Doha protokolu Quito konvensaun-Kuadru Nasaun Unida kona-ba alterasaun klimátika.
“Meza anúnsiu ba komisaun B proposta rezolusaun ne’e hodi fó apresiasaun ba relatóriu pareser prazu loron 10, nune’e hein katak komisaun servisu aguarda relatóriu kumpre prazu ne’ebé iha,” Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres, fó sai iha sala plenária PN.
Antes ne’e, iha loron 27 jullu 2022 Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) aprova projetu ba proposta rezolusaun PN ba ratifikasaun akordu kompaktu Millennium Challenge Corporation (MCC).
Proposta ne’e aprezenta hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (PCM, sigla portuges), Fidelis Manuel Leite Magalhães.
“Pakote kooperasaun ne’e asina ona iha loron 19 jullu liubá no sei ezekuta durante tinan lima no iha montante globál millaun $484. Tanba asina ona no lori mai Konsellu Ministru aprova ona, nune’e sei haruka liu ba Parlamentu Nasionál atubele halo ratifikasaun,” Portavós Governu, Fidelis Manuel Leite Magalhães, hateten, hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu.
Programa ne’e sei haree ba komponente prinsipál rua hanesan hadi’a sistema bee, saneamentu no drainajen no ida seluk iha área edukasaun no formasaun nian, ho objetivu atu hamenus kontaminasaun ba bee-moos no bee iha rai-okos ne’ebé bele fó moras, impede moris di’ak no saúde ba labarik no adultu sira.
Projetu ne’e inklui kontrusaun ba sistema saneamentu ne’ebe sei foka ba iha sidade Dili inklui hadi’a drainazen ne’ebe asosiadu ho sistema saneamentu, harii fabrika ida hodi prodús dezinfetante kímika Sódiu Hipoklóritu ba tratamentu bee-moos iha Munisipiu Dili, Aileu, Ermera, Liquiça no Manatuto ba faze dahuluk, no iha posibilidade atu kobre munisípiu tomak iha futuru.
Aleinde ne’e, projetu ida-ne’e mós sei halo kontrusaun ba sisteme sentrál tratamentu ba bee-fo’er iha sidade Dili, ajuda reforma polítika no institusionál ba instituisaun sira-ne’ebe sei responsável ba infrastrutura hirak ne’e iha futuru.
Nune’e mós, iha projetu ida-ne’e, sei inkorpora atividade mudansa atitude sosiál ba hadi’a sistema saneamentu báziku no jestaun bee iha nivel doméstiku.
Iha parte edukasaun nian, mak ho objetivu atu hadi’ak rezultadu aprendizajen iha Ensinu Sekundáriu liuhusi Estabelesementu Sentru Excelencia ida hodi fornese formasaun inisiál (pre-service) no formasaun kontinua (in-service) ba mestre no líder eskola sira nivél ensinu sekundáriu iha territóriu laran tomak.
“Projetu ne’e sei estabelese instituisaun formál sertifikasaun formasaun nian dahuluk ba formasaun profesór sira iha nasaun ne’e, sei hanaran ‘Sentru Exelénsia’, ne’ebé sei fó formasaun no sertifikasaun profisionál ba profesór no líder ensinu sekundáriu iha tempu ohin loron no aban bainrua,” Governante ne’e subliña.
Investe iha formasaun ba profesór sira, sei prodús eskola sekundária sira-ne’ebé di’akliu, ho alunu sira-ne’ebé bem preparadu ba merkadu serbisu ka ba edukasaun pós sekundária, nune’e aumenta ninia kapasidade hodi kontribui ba kresimentu ekonómiku país nian.
Notísia Relevante: Timor-Leste sei selebra akordu ho MCC implementa programa redús kiak
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes





