iklan

EDUKASAUN, DILI, HEADLINE

Joven kriativu: “Lilin-Mutin Lolon Ida” lakan fó roman ba ema seluk

Joven kriativu: “Lilin-Mutin Lolon Ida” lakan fó roman ba ema seluk

Joven kreativu, Osorio Lopes. Imajen Tatoli/Anito Soares


DILI, 26 setembru 2022 (TATOLI)—Nakukun ne’e hanesan manu-metan ida semo iha kalan boot nia knuuk be ema seluk susar atu haree-hetan. Nakukun ne’e dalaruma mai hafalun ema ida-nia moris hanesan manu-metan be baku nia liras bele hamate ahi-kunulu “moris” ida-nia “roman” nia kbiit.

Nakukun sempre manán naroman maibé iha nakukun ida-nia rohan, naroman ida sempre mosu mai sai manán-na’in. Hanesan lilin-mutin ida-ne’ebé kuda no sunu-lakan iha nakukun ida-nia laran, maski fó “roman” ida be ki’ik-ki’ik tebes, roman ki’ik-oan ida-ne’e mak sei lori ema ida sai hosi nakukun laran. Katak, maski kle’ur tebes mout iha nakukun laran, liuhosi nakukun mak bele manán esperiénsia no esperansa ida be ninia “roman” nunka atu mate no sei la mate tan.

Situasaun ida-ne’e mak akontese ba joven ida-ne’ebé konsege sidi ain monu iha dalan nakukun tanba komete krime. Hakarak ka lakohi, nia tenke hakruuk ba nakukun ida-nia kbiit, nia kumpre pena prizaun durante tinan haat (2015-2019) iha Prizaun Becora. Iha komarka nia laran, nia arrepende ba nia sala, nia badinas tuir formasaun. Nune’e, bainhira nia sai hosi prizaun (2019), nia sai joven kriativu ida-ne’ebé kria serbisu rasik ba nia an hodi harii grupu kriativu ida.

Hanesan foinsa’e timoroan ida, hafoin la’o no sidi, monu iha nakukun ida-nia kbiit, ikusmai nia  konsege hamriik hikas, sai roman no lalenok ba ema seluk liuhusi grupu ne’ebé nia rasik harii hanaran  Juventude Hakbiit Aan (JHA), iha Becusse, Dili. Atu hatene oinsá joven kriativu ida-ne’e nia istória, mai ita akompaña entrevista ne’ebé ekipa kobertura Tatoli, halo ho nia foin lalais ne’e, iha nia hela fatin, Becusse, Dili.

Tatoli : Bele aprezenta ita-boot nia identidade? 

Osório Lopes: Ha’u-nia naran Osório Lopes. Husi Munisípiu Lautém, Postu Administrativu Luro. Ha’u agora daudaun estudu iha Universidade da Paz (UNPAZ), Fakuldade direitu. 

Tatoli :  Bele konta uitoan, ita halo atividade produsaun Tais ba Xapeu, Karteira no oin-oin, abilidade ne’ebé ita iha ne’e apriende iha fatin ruma ka naturalmente iha kedas? 

Osório Lopes: Antes ne’e, ha’u komete krime no ba tiha prizaun. Deskulpa. Depois, ha’u hetan formasaun iha ne’ebá (Prizaun Becora, Dili) durante tinan haat. Ha’u-nia formadora mós loke hela artigu Tais hanesan ne’e. Nia fó formasaun ami. Iha ne’ebá hamutuk na’in 16 – estranjeiru na’in haat. Ami lubuk ida sai ona. Ami tuir formasaun barak. Kona-ba artigu tais; pasta, karteira, ami treinu iha ne’ebá no sai mai, ha’u livre, família sira-nia ezijénsia ha’u tenke eskola. Ba tiha eskola, ekonomikamente, kondisaun difísil, buat hotu la’o tenke la’o ho osan; araska tebes. Se ita husu ba inan-aman, araska liután. Kondisaun, foin sai husi prizaun tan. Ha’u loke buat ne’e, primeravez no prinsipál liu, atu atende ha’u-nia nesesidade. Ha’u-nia prosesu estudu. Ho koñesimentu ne’ebé ita iha halo netik buat ida, atu ajuda inan-aman, família: bin, maun, sira ne’ebé support (apoiu) ita liuhusi finansiamentu iha prosesu estudu. Atu ajuda sira. Ita halo ne’e, prosesu todan, satán liga ba osan. Hamutuk ho sira hodi support ita-nia an ba iha ita-nia mundu akadémiku.

Tatoli: Ita-boot nia abilidade ne’ebé iha hetan liuhusi formasaun iha prizaun, maizumenus hahú husi sá tinan no mai iha komunidade nia leet?

 Osório Lopes: Ha’u tuir formasaun ne’e iha 2015 iha prizaun to’o ha’u sai. Ha’u sai iha 2019, iha maiu, dia três, lorokraik. Sai, ha’u mai liu maun sira-nia uma. Ha’u mai hela iha ne’e (Juventude Hakbiit Aan – JHA, Becusse, Dili). Mai la kle’ur, ha’u hanoin, ha’u iha kriatividade ida-ne’ebé la’ós boot liu, simples liu maibé ha’u hakarak fahe. No, ha’u hakarak serbisu, bele ki’ik-oan maibé oinsá ha’u bele hetan netik 1USD/2USD, atu responde ba nesesidade aban nian. Ha’u mai la to’o fulan lima, ha’u hateten ba bin, hola machine ida, ha’u hakarak suku. Primeiru, ha’u suku roupa. Ezemplu, se ha’u muda ema nia kalsa ida, folin la hanesan ho kolega sira suku iha fatin seluk.

Tatoli : Depois ita-boot fila husi prizaun mai, ita-boot iha abilidade natoon ona halo buat ruma. Depois, ita-boot eskolla  atividade suku nian, dezafiu saida mak ita hasoru no nafatin forte hodi la’o?

 Osório Lopes: Konserteza atividade hothotu iha dezafiu, primeiru osan. Buat hothotu la’o presiza osan. Ita moris iha sidade tan. Sasán sira ne’ebé mak agora hola karun la halimar. Mezmu todan maibé ha’u hakarak la’o, fó-hanoin ba kolega sira. Dalaruma, ha’u la’o tuir estrada, ha’u haree kolega sira tuur iha estrada, ha’u hateten, tansá mak gasta tempu tuur hanesan ne’e. Suku iha ne’e, dalaruma kolega sira la’o liubá liumai dehan kolen loos; ha’u la hatene sira goza mak ne’e. Ha’u iha kolega ida, nia mós eskola iha UNTL, ida kursu, ne’e mós suku iha ne’e. Inan-feton sira dalaruma ajuda fa’an online. 

Tatoli : Ita-boot sai mai no Suku iha fatin ida ne’e (Becusse), ema na’in hira mak hamutuk ho ita-boot?

 Osório Lopes: Agora na’in rua mak hamutuk ho ha’u. Hanesan dezain ba logo iha kolega defisiénsia ida husi Suai. Atu halo konseitu ruma, ha’u sempre kontaktu nia no nia sempre to’o lalais.

Tatoli : Oinsá ita jere tempu, hanesan ita hateten ona katak ita-boot hala’o mós estudu iha universidade, oinsá mak ita-boot bele jere tempu hala’o atividade suku ne’e ho atividade sira seluk?

Osório Lopes: Dalaruma tempu limitadu la halimar. Dadeer, ha’u ba tiha eskola. Loloos, tuir matadalan estudu akadémiku nian, loron ida másimu oras ualu tenke iha ne’ebá: kontaktu dosente, kolega, ba matéria hothotu maibé serbisu ne’e ha’u lakohi husik. Depois aula iha ne’ebá (Kampus UNPAZ), ha’u tenke mai (Suku-fatin Becusse). Dalaruma, aula loron tomak, kalan mak ha’u serbisu. Kalan loke lampu, haree kabas, dalaruma la aguenta uza tan lámpada iha ulun hodi haree besik mak suku. Ami rua mak ativu iha ne’e, kolega seluk tempu iha mak ajuda.

Tatoli : Ita haree iha ne’e, prodús xapeo Tais, Pasta Tais no seluktan. Pelumenus, Matéria prima ka sasán sira ne’ebé ita-boot uza ne’e maihusi ne’ebé?

Osório Lopes: Fofoun harii ne’e, ha’u iha osan 50, 00 USD. Se ha’u gasta hela de’it ba mina, dalaruma ita  haree prosesu todan sira ne’e, iha stress iha ita-nia hanoin. Aproveita fuma tan, arraska liu. Ha’u-nia osan momentu ne’ebá 50,00 USD de’it, ha’u hateten ba maun no bin sira atu fa’an sigarru iha dalan ka oinsá. Ha’u hanoin no hanoin, depois iha kolega ida, ami hamutuk iha ne’e, nia dehan hanesan ne’e, nusa mak ita ba fa’an sigaru, ita iha osan uitoan iha ne’e, suku ida-ne’e (artigu Tais) bele ka lae? Se agora iha uitoan, ita koko hamriik took! Iha 23 abril 2020, kalan ami rua tuur hamutuk, aban, ami ba hola kedas sasán. Ha’u tau 50,00 USD, nia mós tau 50,00 USD. Orsamentu ki’ik tebes hola de’it saida mak bele. Sasán, kain keras, kabas, hena. Ami hola uitoan-uitoan no fa’an. Fa’an la hanesan ho artigu Tais sira seluk ne’ebé mak iha. Folin la hanesan.

Tatoli : Oinsá produsaun ne’e asesu ba merkadu no tipu presu ne’e, pelumenus halo oinsá?

Osório Lopes: Ami fa’an iha uma, nia presu 13,00 USD ka 12,00 USD. Se ami fa’an iha feira, nia presu ne’e 10,00 USD. Se ami fa’an iha ne’e (Uma) nia presu 5,00 USD. Bainhira fa’an iha feira, bazar públiku sira, fa’an ba 3,00 USD, 2.5,00 USD.

Tatoli : Atividade ne’e ita halo dezde 2020, hetan ona apoiu ruma husi Governu ka sosiedade sivíl?

Osório Lopes: Seidauk.

Tatoli : Karik iha planu ruma atu husu apoiu?

Osorio Lopes: Ha’u rona juventude kriativu no inovativu, iha posibilidade MTCI, CNJTL (Konsellu Nasionál Juventude Timor-Leste), SEKOOP ajuda, maibé ita atu kontaktu liuhusi ne’ebé mak arraska. Proposta ami halo, halo hotu tiha ona draft, halo konseitu hotu ona, soké atu ba ne’e mak ha’u buka hela informasaun maibé arraska. Ema sai matadalan ba ami atu hasoru gabinete ministériu sira ne’e mak arraska. Ha’u sempre husu, kontaktu husu no buka informasaun mas la hetan dalan.

Tatoli : Oinsá mak espetativa ba oin atu dezenvolve atividade ne’e di’ak liután?

Osório Lopes: Primeiru, fatin mak arraska. Maibé, karik fatin ne’e mak iha, se iha apoiu husi ministériu ruma ka ONG ruma, ha’u iha hanoin atu loke formasaun ba ha’u-nia maluk juventude sira tanba ha’u haree ba kolega barak. Kadavez ita atu fó sala ba joven sira mós ladun di’ak. Estadu fó sala hela de’it ba joven sira mas Estadu mak la kria kondisaun, ne’e parte ba Estadu. Parte ba ita joven, agora, ita dalaruma hein, Estadu mak la kria kampu traballu, entaun ami halo nusa? Parte rua ne’e sempre fó sala ba malu. Maibé, responsabilidade nafatin iha Estadu. Juventude mak autór ba dezenvolvimentu, prepara ami agora! Ha’u agradese ba media Tatoli to’o iha fatin ne’e, se espalla mak ministériu relevante sira hanesan turizmu, SEKOOP, CNJTL ou NGO sira balun, ba maluk sira ne’ebé hakarak support ami, ha’u iha esperansa, ba oin, ha’u hakarak loke sentru formasaun ba ha’u-nia maluk juventude sira seluk. Saida mak ita halo bele benefísiu uitoan maibé ita halo nafatin.

Tatoli : Dalaruma joven balun iha kriatividade maibé la iha vontade. Hanesan joven, depois iha prizaun no filafali mai. Mensajen ita-boot nian ba joven sira seluk atu iha kriatividade, labele iha konflitu, pelumenus halo netik atividade hodi bele kontribui ba dezenvolvimentu nasaun?

Osório Lopes: Nu’udar joven halo tuir saida mak ha’u halo. Haree ida ne’ebé mak pozitivu. Ha’u komete tiha krime, tama prizaun. Tama prizaun, buat hotu ita hanoin ne’e kloot, se uza hanoin di’ak iha prizaun arraska la halimar. Ha’u sempre rona, dalaruma joven balun hakilar iha públiku: ‘Problema mosu, dehan, komarka ne’e halo la’ós halo ba animál’; nu’udar joven iha rai ida ne’e labele temi ida ne’e. Tanba fatin ne’ebá, ema bolu transformasaun mentalidade ka rehabilitasaun mas tama iha ne’ebá, bele ema nia hanoin, só ema idak-idak. Se iha li’ur mewah (luxu) tama iha ne’ebá susar. Uza tempu didi’ak, hameno ba maluk joven sira: Serbisu kriativu saida de’it mak ita iha, buka malu tuur hamutuk – labele hanoin mak fuma. Labele hanoin mak hemu. Ba ha’u-nia maluk sira: arte martesiál, grupu sira, lori ita ba futuru ida di’ak, arraska. Kria ambiente ida pás, livre. Bele hemu, hemu natoon. Fuma, fuma natoon, lori malu ba iha futuru ida ne’ebé mak di’ak. Ita ezije demais ita-nia direitu ba Governu maibé ita mós presiza fó-kontribuisaun. Edukasaun formál, informál no naun-formál, buat sira ne’e hotu mak lori ita ba futuru ida ne’ebé mak di’ak. Nu’udar inan-aman ka nu’udar joven, prefere inan-aman sira, oan sira ne’ebé boot ona, hanorin sira, fó edukasaun ba sira. Skill (abilidade) ne’ebé iha support sira, husu ba sira saida mak sira atu halo. Tempu agora ne’e, tenke ba eskola, halo buat ida ne’ebé bele; primeiru, fasilita ita-nia aan, segundu, ita ajuda prosesu ne’ebé ita-nia inan-aman lori ita ba estudu, hamutuk ho sira, hakmaan naha ne’ebé tula hela ba iha sira-nia kabas.

Jornalista : Rafy Belo

Editór       : Cancio Ximenes

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!