DILI, 11 outubru 2022 (TATOLI)—Membru Parlamentu Nasionál (PN), Deputadu António da Conceição ‘Kalohan’, husu autoridade kompetente atu prosesa tuir lei ba menbru Governu ne’ebé tenta halo intervensaun (obstrusaun autoridade públika) ba serbisu investigasaun relasiona ho tranzasaun osan ho montante rihun $130 tenta atu lori hosi aeroportu internasionál Nicolau Lobato, Komoro, foin lalais ne’e.
Notísia Relevante: Krime brankamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu sai problema boot iha mundu
‘’Membru Governu ne’ebé hahalok la tuir lei di’akliu hasai no husu hatán iha justisa tanba sira mak kaer lei ho orden maibé hakarak viola fali lei,” Deputadu Kalohan hateten ba jornalista sira iha PN, tesa ne’e.
Situasaun ne’e sériu liu-liu membru Governu tutela iha área justisa no interior, nune’e nia husu Primeiru-Ministru atu haree imediatu tanba labele trata asuntu Estadu ne’e ba interrese grupu ida-nian hodi hafraku justisa iha Timor-Leste, nune’e ema hotu presiza hakruuk iha lei nia oin.
Deputadu hosi Partidu Demokrátiku (PD) ne’e hateten, relasiona ho tranzasaun osan tenta atu lori sai hosi aeroportu la liu hosi prosesu administrativu tuir lei vigór ne’ebé ho montante boot tebes, presiza autoridade kompetente ne’ebé daudaun halo hela identifikasaun presiza buka halo investigasaun didi’ak ho profisionál.

Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento, hateten sente triste bainhira haree membru Governu balun ba halo intervensaun ba prosesu investigasaun Serbisu Nasionál Intelejénsia (SNI) nian.
“Nusa la husik prosesu ne’e la’o no investigasaun mak bele determina osan ne’e sé-nian no lori sai tuir regra ka lae,” nia dehan.
Nune’e, nia husu SNI atu hatudu nafatin profisionalidade no ema ema hotu tenke hakruuk iha lei nia oin, nu’udar Estadu direitu demokrátiku no la prezisa intervensaun hosi membru Governu sira hodi halo presaun polítika ba órgaun kompetente sira-nia serbisu.
“Bainhira governante ida halo intervensaun loke dalan enkoraja sidadaun sira seluk atu haree ba lei ne’e laiha valór tanba de’it preasaun polítika. Ho ida-ne’e Primeiru-Ministru tenke iha seriedade ba aktu ne’e,” nia hateten.
Deputadu Arão Noe lamenta, membru Governu atu halo intervensaun ba serbisu investigasaun, tanba prosesu ne’e tama ona SNI mak halo ona investigasaun la’ós membru Governu sira mak tun ba halo fali intervensaun iha baze.
Nune’e, nia fiar katak polísia, Ministériu Públiku (MP) ho parte relevante sei la taka prosesu ida-ne’e hodi kontinua la’o ba oin.
Iha Rejime jurídku ba prevensaun no kombate brankamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu haktuir iha lei númeru 17/2011 ne’ebé publika iha 28 dezembru ne’e, liu-liu iha dever jerál iha artigu 7 (obrigasaun deklara osan), iha Alinea 1 hateten sé de’it ne’ebé tama no sai hosi territóriu Timor hodi lori no hatama osan ho montante $10.000,00 ka liu tenke deklara ba autoridade alfándega.
Iha Alinea 2 haktuir, kopia hosi deklarasaun ne’e, imediatamente alfándega sei haruka ba Unidade Informasaun Finanseira iha Banku Sentrál Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés).
Iha Alinea 2 ne’e dehan, autoridade alfándega sei halo apreensaun ba osan ne’ebé la halo deklarasaun no halo deklarasaun no halo deklarasaun falsa tanba konsidera ba suspeitu brankamentu kapitál ka finansiamentu ba terrorizmu.
Iha alinea 4 ne’e hateten, Autoridade judisiál mak iha kompeténsia hodi apresia ho prazu másimu loron tolu (3),
Iha Alinea 5 haktuir, autoridade judisiál mak iha kompeténsia hodi deside, hodi konfirma sirkunstánsia hodi karateristika valór ne’ebé autoridade apreende.
Nune’e mós iha artigu 32 kona-ba violasaun dever hosi parte entidade finanseira no la’ós finanseira ne’e, liu-liu iha alinea 2 ne’e hateten ema-ne’ebé ho intensaun no lahó kuidadu (neglijensia) la halo deklarasaun ka halo deklarasaun falsa ba osan ne’ebé atu lori sai no tama ho montante $10.000,00 ka liu ne’e, sei hetan kastigu ka koima entre $250,00 no $150.000,00 no enkuantu ba pesoa koletiva ninia koima mak entre $1.250,00 no $750.000,00.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes




