iklan

EKONOMIA, HEADLINE

BCTL sujere Governu uza fundu petrolíferu ho kuidadu

BCTL sujere Governu uza fundu petrolíferu ho kuidadu

Osan Dollar Amerikanu. Imajen/Espesiál

DILI, 14 outubru 2022 (TATOLI)–Komisaun D Parlamentu Nasionál (PN) ne’ebé trata asuntu ekonomia no dezenvolvimentu, sesta ne’e, hala’o audiénsia públika ba proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023 ho Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portuges), ho objetivu rona sujestaun no rekomendasaun ligadu ho sustentabilidade fundu petrolíferu.

“BCTL fó hanoin katak, haree ba ezekusaun OJE 2022 ne’ebé iha no reseita rai-laran oituan, entaun sujere tenke uza fundu ho kuidadu. Tanba bainhira la uza ho kuidadu sira dehan kestaun sustentabilidade ba fundu petróleu no bele mós sustentabilidade Estadu ba oin,” Prezidente Komisaun D, Deputadu Antoninho Bianco, hateten, hafoin ramata audiénsia públika ho BCTL, iha rezidénsia Prezidente Parlamentu Nasionál, iha Farol.

Antes ne’e, BCTL lansa relatóriu trimestrál fundu mina-rai ba trimestre daruak, ne’ebé termina iha loron 30 juñu 2022, hatudu katak kapitál fundu biliaun $17,84, kompara ho trimestre dahuluk ho montante biliaun $19,12.

Notísia relevante: Fundu mina-rai trimestre daruak tun ba biliaun $17,84

Sujestaun BCTL ne’e tanba Estadu sei dependénsia ba fundu petróleu no garantia ba kresimentu rai-laran mós depende ba fundu.

“Ami simu sira-nia hanoin maibé atu uza osan dura to’o tempu naruk tenke haree prioridade ne’ebé tenke tau, maibé iha realidade nesesidade mós barak. BCTL fó hanoin tanba sira mak jestór operasionál halo investimentu fundu petróleu,” nia akresenta.

Iha biban hanesan, Deputada Virgínia Ana Belo, dehan, BCTL preokupa tebes ho lavantamentu ne’ebé Governu halo durante tinan tolu-nia laran (2021-2023).

“Sira preokupa liután iha tinan 2023, ne’ebé ninia atenjimentu biliaun $3 tan, sira preokupa tanba BCTL hanesan jestór ba fundu, tanba ne’e hatene kondisaun fundu petróleu ne’e hanusa. Entaun sira dehan bainhira nafatin tinan sira tuir mai foti montante hanesan, maka tinan-lima resin de’it ita-nia osan laiha ona, saida mak ita atu husik ba ita-nia jerasaun sira. Tanba ne’e sira husu katak Governu bele foti osan maibé ba nesesidade ne’ebé presiza labele foti tuir hakarak,” nia haktuir.

Deputada bankada CNRT ne’e dehan, bainhira halo levantamentu nune’e hela de’it kada tinan maka sei habadak fundu ninia destinu.

“BCTL mós sujere lavantamentu sira labele barak liu iha transferénsia públika tanba proposta OJE 2023 tuir sira-nia analiza katak 90% ne’e despeza rekorrente, signifika osan ne’ebé ita uza gasta karik, gasta hotu ona laiha retornu. Maibé haree fali ba despeza kapitál 10% de’it,” nia tenik.

Proposta OJE tinan 2023 ho despeza globál $3.155.715.306, kompostu hosi despeza ba administrasaun sentrál $2.800.000.000, seguransa sosiál $235.715.306, no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) $120.000.000.

Tetu agregadu administrasaun sentrál $1.800.000.000 esklui ona Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál (FKLN) $1.000.000.000, Seguransa Sosiál $235.715.306 no RAEOA $120.000.000.

Distribuisaun tetu agregadu orsamentu administrasaun sentrál OJE 2023 bazeia ba setór importante sira iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu ba setór enkuadramentu institusionál hetan alokasaun 38%, tuir kedan ho kapitál sosiál 33%, dezenvolvimentu infraestrutura 22% no dezenvolvimentu ekonómiku 7%.

Jornalista   : Antónia Gusmão

Editora        : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!