HEADLINE, SAÚDE

Estrela + husu família apoia kombate diskriminasaun hasoru ema ho HIV/SIDA

Estrela + husu família apoia kombate diskriminasaun hasoru ema ho HIV/SIDA

Logotipu Estrela +. Imajen/Espesiál

DILI, 29 novembru 2022 (TATOLI)–Organizasaun Naun Govermentál (ONG), Estrela +, husu família atu apoia ema ne’ebé afetadu virus Human Immunodeficiency Virus-Acquired Immunodeficiency Syndrome (HIV/SIDA) hodi kombate stigma no diskriminasaun.

Diretora Ezekutiva Estrela +, Inês Lopes, hateten, bazeia ba rezultadu peskiza, hatudu katak durante ne’e pasiente sira menus hetan apoia hosi família, nune’e hamosu stigma no diskriminasaun, tanba ne’e impaktu ba sira atu kontinua hakbesik-an ba sentru saúde hodi halo tratamentu.

“Maioria ema ne’ebé afetadu HIV/SIDA hasoru stigma no diskriminasaun, rezultadu hatudu katak 40% stigma ne’e mosu tanba laiha konfidensialidade no mós pesoál saúde sira fó sai ema-nia kondisaun atuál ba iha ema seluk no família sein hetan konsentimentu, tanba ne’e mak mosu stigma, diskriminasaun no balun hetan tan krime,” Diretora informa ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, iha Palapasu, tersa ne’e.

Ho rezultadu ne’e, ONG ne’e foti kedan asaun hodi halo intervensaun no tun ba terrenu hodi halo sosializasaun, tanba impaktu hosi diskriminasaun no stigma ne’e maka halo ema lakohi nakloke-an no ema ne’ebé mai tratamentu, ikus mai lakon tiha fali.

“Stigma ne’e mai hosi família rasik tanba koñesimentu ne’ebé sei menus no hanoin katak vírus ne’e fásil atu hada’et, nune’e sira atu besik ema afetadu mós tauk ona. Entaun stigma ne’e sei nafatin. Tanba ne’e mak ami koko atu halo sosializasaun ba informasaun báziku oinsá vírus ne’e transmite,” nia akresenta.

Notísia relevante: Estrela+ disemina impaktu HIV-AIDS iha Pante Makassar

Aleinde ne’e, Estrela + serbisu hamutuk ho Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ, sigla portugés) hodi haree ba fornesimentu servisu públiku sira ne’ebé mak halo violasaun ba ema ne’ebé identifika hetan pozitivu HIV/SIDA.

Advokasia ne’ebé Estrela + halo hotu ona iha munisípiu hotu ona, maski alvu hamutuk ho Ministériu Saúde ba de’it munisípiu lima hanesan Baucau, Covalima, Dili, Bobonaro, no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA), maibé la taka dalan ba Estrela + tanba ONG ne’e hetan apoia hosi fundu globál no Fundu Populasaun Hosi Nasaun Unida (UNFPA, sigla inglés).

Daudaun Estrela + hetan fundu hosi Servisu Apoiu Sosiedade Sivil no Auditoria Sosiál (SASCAS, sigla portugés) atu haree filafali área sira ne’ebé mak la tama iha alvu maibé iha hotu ona kazu, enkuantu territóriu Timor rejista hotu ona kazu HIV/SIDA, kada munisípiu rejista kazu 10 resin.

Peskiza ne’e lansa iha tinan 2019 no daudaun halo revizaun no durante peskiza halo ba ema na’in-81, maibé 5% mai hosi komunidade transjéneru, ne’ebé rezultadu hosi ema sira halo entrevista hosi komunidade risku ladún barak, 81% mai hosi komunidade jerál, partisipante sira ne’ebé inklui iha peskiza ne’e la mai hosi komunidade ho risku sira hanesan sira la envolve iha transjéneru no la envolve iha relasaun sesuál maibé sira afetadu.

Servisu ne’ebé Estrela + halo iha Timor hamutuk ho parseiru sira foku liu ba advokasia, ne’ebé estratejia advokasia tolu ba ema ne’ebé hetan HIV/SIDA haree liliu oinsá atu hasa’e kapasidade ba ema afetadu.

“Atu komprende kona-ba sira-nia kondisaun moris pozitivu no oinsá atu kontinua moris pozitivu ne’e ba-oin. Aleinde ne’e, ami koko oinsá halo formasaun sira kada tinan, liuliu ba tratamentu, nutrisaun, direitu no mós liga ba saúde reprodutiva, tanba bazeia ba dadus ne’ebé mak rejista. Iha idade produtiva, katak ba sira ne’ebé seidauk kaben, ami koko atu esplika ba sira atu sira komprende kona-ba isin lolon ligadu ho vírus ne’ebé mak iha, la’ós katak sira afetadu no sira labele ona iha relasaun seksuál, maibé sira iha direitu maibé importante mak tratamentu, sira tenke tuir tratamentu ne’ebé loloos no aderénsia tuir médiku haruka,” nia esplika

Jornalista   : Antónia Gusmão

Editora        : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!