DILI, 30 novembru 2022 (TATOLI)—Ministériu Saúde (MS) liuhosi Departamentu Kontrolu Moras Hada’et, konsege rejista pasiente foun HIV/SIDA hamutuk 250 no óbitu haat, iha janeiru to’o setembru 2022.
“Dadus kumulativu HIV/SIDA hahú hosi tinan 2003 to’o setembru 2022 nia rohan rejista hamutuk 1.776. Hosi númeru ne’e, tinan 2022 nian de’it iha kazu foun hamutuk 250. Ida-ne’e a’as liu kompara ho tinan seluk ba kotuk, tanba ba trimestre dahuluk ita hetan 86, trimester daruak 83 no trimester datoluk rejista pasiente 70,” Xefe Unidade HIV/SIDA, Bernadino da Cruz, informa ba Agência Tatoli, iha Lahane, kuarta ne’e.
Hosi pasiente foun hirak ne’e, ida halo ona transferénsia ba li’ur no 77 seidauk konsege hahú halo trantamentu tanba iha razaun balun, hanesan seidauk prontu atu simu realidade, balun lakohi no balun hakarak maibé sei deside tempu atu halo tratamentu.
“Hosi númeru 1.776, hirak ne’ebé ativu halo tratamentu to’o setembru nia rohan hamutuk 927 no sira ne’ebé lakon kontaktu 329. Hosi kazu ne’e, ita kompara kazu tinan ba tinan iha mudansa kompara ho tinan 2020, rejista pasiente 202, tinan 2021 iha na’in 214, no tinan 2022 iha 250,” nia akresenta.
Notísia relevante: Estrela + husu família apoia kombate diskriminasaun hasoru ema ho HIV/SIDA
Xefe Unidade dehan, sira-nia parte rejista katak kazu aumenta ne’e tanba daudaun sira halo teste barak liu ba populasaun no populasaun hahú hakbesik ba sentru saúde sira hodi halo teste HIV/SIDA, tanba ne’e númeru sa’e.
“Ita mós espalla tanba teste ran rápidu nian ba postu administrativu sira hanesan Bobobaro, Ainaro no Covalima,” nia tenik.
Planu ba tinan oin sei alarga tan parteira sira ba postu administrativu sira iha Liquiçá no Manufahi, hodi halo teste, liuliu ba inan isin-rua sira atu kontinua serbisu hamutuk ho populasaun saúde hanaran ‘komunidade progresu’ atu itensifika liután serisu iha terrenu hodi halo prevensaun ba HIV/SIDA.
“Orsamentu 2022 hosi fundu globál nian ba ami hamutuk millaun $1,6 resin, ne’ebé ida haree ba kapasitasaun, hasa’e koñesimentu komunidade ba HIV/SIDA, servisu operasionál, peskiza, aprovizionamentu no teste, enkuantu orsamentu ba tinan 2023 hetan millaun $1,3,” Xefe Unidade dehan.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina