DILI, 25 janeiru 2023 (TATOLI) – Governu autoriza Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, hodi reprezenta Ezekutivu Timor-Leste atu asina akordu kontribuisaun finanseira (Grant) ho montante millaun $37,5 ho Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun (JICA, sigla inglés) ba projetu rekualifikasaun ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato.
“Asina akordu kontribuisaun finanseira ho montante hamutuk ienes japonés billaun 4,9 (besik millaun $37,5)”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, hateten hafoin reuniaun Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu.
Sorin seluk, Ministru Finansa realsa orsamentu ne’e sei uza hodi finansia konstrusaun edifísiu foun terminál pasajeiru no instalasaun ekipamentu ba apoiu iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato.
“Ho assinatura akordu subvensaun públika husi JICA, signifika katak ita-nian ai-riin haat, finansiamentu husi BAD millaun $135, Austrália millaun $73,4, JICA millaun $37,5 no contrapartida husi Governu kompleta ona. Ho nune’e ita bele hahú ona ita-nian prosesu aprovizionamentu konkursu atu harii Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato”, Ministru Rui Gomes hateten.
Serimónia asinatura akordu subvensaun públika husi JICA sei realiza iha tempu badak no lansamentu hatuur fatuk dahuluk ba projetu dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato (AIPNL), tuir planu sei realiza iha marsu tinan ida ne’e.
Projetu dezenvolvimentu AIPNL opta modalidade ‘hybrid PPP’ ho nia natureza finansiamentu envolve fontes oioin hanesan subvensaun públika, empréstimu no orsamentu kontrapartida husi Governu Timor-Leste.
Tanba nia natureza finansiamentu ne’ebé kompleksu tebes, presiza iha liña koordenasaun ne’ebé di’ak entre doadór sira hodi evita duplikasaun esforsu, rekursu no servisu sira.
Iha dezembru tinan kotuk, Ministru Rui Gomes no Adjuntu Primeiru Sekretáriu, Divizaun Sudeste Aziátiku, Ridwaan Jadwat, ne’ebé reprezenta Governu Austrália, asina ona akordu finansiamentu ho montante millaun $73,4 hodi finansia projetu dezenvolvimentu AIPNL.
Akordu ne’e prevee kontribuisaun finanseira husi Governu Austrália ba Timor-Leste ho valór hamutuk millaun dolar amerikanu $28,36 no kontratasaun empréstimu ho valór millaun $45 ho períodu maturaridade tinan 25 hodi finansia projetu dezenvolvimentu aeroportu refere.
Orsamentu ne’e sei uza hodi konstrui asesu estrada ba terminál pasajeiru, pakote kombate inséndiu, edifísiu kuarantena animál no planta, edifísiu ba kuidadu saúde primária, depózitu ba kombustível, eletrisidade no iluminasaun públiku, ekipamentu ba bee moos, fatin estasionamentu karreta no motór inklui zona drop off terminál pasajeiru iha aeroportu ne’e.
Jornalista: Antónia Gusmão
Editora: Maria Auxiliadora