iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Tempu badak Governu sei aprova Planu Nasional Ordenamentu Territóriu TL

Tempu badak Governu sei aprova Planu Nasional Ordenamentu Territóriu TL

Vise Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis, partisipa iha serimonia Konsulta publiku kona-ba planu urbanizasaun. iha Centru Konvensaun Dili (CCD), kinta (26/01). Imajen Tatoli/Egas Cristovão

DILI, 26 janeiru 2023 (TATOLI)—Governu liuhosi Ministériu Planu Ordenamentu (MPO) iha tempu badak, sei aprova Planu Nasional Ordenamentu Territóriu Timor-Leste (PNOT-TL).

Vise Primeiru Ministru no Ministru Planu Ordenamentu (MPO), José Maria dos Reis, agradese ba parte hotuhotu nia partisipasaun iha atividade konsulta públika kona-ba planu urbanizasaun tanba, fó biban ba desizaun VIII Governu Konstitusional, ne’ebé determina elaborasaun planu urbanizasaun sidade Dili nian.

Nia dehan, MPO nia kna’ar prinsipál ida, mak dezenvolve sistema planeamentu territoriál ne’ebé hatuur iha lei baze ordenamentu territóriu nian ne’ebé prevee iha eskala rua, mak Nasional no Munisipál.

“Atu kumpre knaar MPO nian, iha tempu badak sei aprova PNOT-TL liuhosi dekretu lei nu’udar instrumentu planeamenu territoriál ne’ebé sei defini kuadru estratéjiku iha organizasaun no utilizasaun territóriu Timor-Leste (TL)  nian liuhosi Modelu Nasional Ordenamentu Territoriu (MNOT-TL), no sei orienta no integra intervensaun públika no privada iha territóriu nasionál ho objetivu atu promove dezenvolvimentu ida ne’ebe integrada justu no sustentável,” José Maria dos Reis hateten iha serimonia konsultasaun Planu Nasional Ordenamentu Terrtóriu ne’ebe halao iha Sentru Konvensaun Dili, kinta ne’e.

Nia dehan, relasiona iha tempu badak sei aprova PNOT-TL daudaun ne’e MPO hahú ona anúnsiu liuhosi Jornal Repúblika atu hahú halo audénsia públika ba iha planu ordenamentu territóriu iha fevereiru to’o abril tinan ne’e.

“Ida ne’e tanba rekezitu ne’ebe mak konsagra iha rezime jurídiku ba instrumentu planeamentu ezize kritériu ida ne’e. Iha fulan fevereiru to’o abril maluk sira hotu bele akompaña no fó mós hanoin iha planu nasional ordenamentu teritóriu antes hato’o ba Konsellu Ministru atu aprova nu’udar dekretu lei ida atu vinkula ba prosesu dezenvolvimentu,” nia dehan.

Membru Governu ne’e dehan, PNOT-TL sei orienta mós instrumentu planeamentu munisipal, ne’ebé dadaun MPO dezenvolve ona Planu Munisipál Ordenamentu Territóriu iha Munisipiu lima mak Ermera, Bobonaro, Lautém, Viqueque no Baucau, ne’ebe sei konklui no aprova mós iha tinan 2023 nia-laran.

Aleinde ne’e, iha tempu badak sei hahú ho dezenvolvimentu Planu Munisipal ba Ordenamentu Territorial iha Munisipal sira seluk  hanesan, Aileu, Ainaro, Covalima, Manufahi, Manatuto, Liquiça no Dili, ne’ebé sei lori ba aprovasaun iha tinan tuir mai.

“Tanba prosesu ba iha ordenamentu munisipál sira ne’e, iha hela Komisaun Nasional Aprovizionamentu. Tanba iha prosesu dokumentu barak tama ona, no empreza balu ne’ebé hakarak tebes atu konkore iha projetu levantamentu ba iha ordenamentu territoriál munisípiu ninian,” nia dehan.

Aleide planu munisipál, sistema planeamenu territorial, preve mós planu urbanizasaun, ne’ebé tenke haktuir ba planeamentu territorial iha eskala sira seluk tanba ne’e Governu deside iha nesesidade duni atu hahú kedas ho planu urbanizasaun Dili nian.

Nia hateten, tamba sá Governu hanoin hahú uluk planu urbanizasaun iha Kapital Dili, tanba hosi kedas Governu dahuluk, dezenvolve ona planu urbanizasaun sidade Dili no sidade Baucau, ho apoiu GERTIL nian ne’ebé dezenvolve iha tinan 2004 no 2006.

Nune’e, konsidera ba dezenvolvimentu sidade Dili nian durante tinan hitu nia-laran, Planu Urbanizsaun Dili (PUD) hetan atualizasaun hosi projetu konjuntu entre Governu no JICA liuhosi projetu espesífiku dezenvolve sidade Dili nian hahú iha tinan 2014 to’o 2016.

Ho ida ne’e, nia dehan Governu durante tinan barak halo investimentu ida hodi dezenvolve instrumentu planeamentu iha kapital, ho auzénsia implementasaun planu terrioriál mak rezulta dezafiu no ameasa sira ne’ebe populasaun sira enfrenta iha Kapital Dili hasoru, to’o ohin loron.

Nia akresenta, prosesu konstrusaum sidade Dili liuhosi faze bar-barak no sofre mudansa oinoin, ho destruisaun no rekonstrusaun lubuk ida hosi tempu kolonial, liuhosi periodu invazaun, no to’o faze restaurasaun independénsia  ka konstrusaun Estadu, hamosu kresimentu populasional ida ne’ebe lais, deskontroladu no desproporsional.

“Bainhira ita hateke ba kotuk antes invazasaun iha Dili laran, ita iha de’it 30.000 abitante, bainhira referendu hotu ita iha 80.000, agora estatístika hatudu ita iha 300.000 resin abitante iha Dili,” nia dehan.

Hosi kresimentu populasaun lais laiha ekilíbriu ho dezenvolvimentu infraestrutura sira seluk oinsá mak hakarak sidade Dili nia oin kapás. Hateke ba tempu kolonial 30.000 abitante sé ema ida kada loron prodús lixu meiu kilograma signifika iha 15.000 kilograma lixu kada loron.

Iha tempu Indonézia 80.000 abitante sé hosi númeru ne’e ema ida prodús lixu meiu kilograma ne’e ema bele prodús meiu kilograma kada loron.

“Agora 300.000 resin abitante imajina ema ida produs lixu meiu kilograma kada loron ita sei prodús lixu hamutuk 100.000. Ida ne’e laiha ekilíbriu dezenvolvimentu ba iha infraestrutura bázika no ita lalika hanoin Dili nia oin atu furak,” José hateten.

Vise Premeiru Ministru ne’e dehan, ohin loron Dili sai sidade ida ho densidade populasional ne’ebe bo’ot liu iha Timor-Leste. Haktuir ba informasaun tinan 2021 nian, sidade Dili nia populasaun hamutuk 309,331 abitantes, no estudu balun hatudu mós katak, karik sidade Dili mantein ho problema sira ne’ebe ohin loron hasoru, iha tinan 2030 tuir mai, populasaun Dili nian bele sa’e entre 500.000 to’o 600.000 abitante.

Kresimentu populasaun iha Sidade Dili hamosu dezafiu seluk hanesan, kresimentu dezordenadu, ho nia fraka utilizasaun ba área urbana. Nune’e aumenta tráfiku nian, degradasaun ka auzénsia hosi infraestrutura, no fraka kualidade iha jestaun lixu nian, ne’ebé lori impaktu negativu ba dezenvolvimentu sósiu ekonómiku sidade Dili nian.

Aumenta mós vulnerabilidade ba katastrofes naturál, hanesan inundasaun sira ne’ebé Timor-Leste hasoru iha marsu tinan 2020, no abril 2021.

Tanba ne’e mak desizaun atu hahú ho dezenvolvimentu planu urbanizasaun sidade Dili nian mai ho objetivu atu orienta kresimentu no restruturasaun tesidu urbanu Kapital liuhosi zonamentu funsional, ne’ebé sei hadia di’ak liutan kualidade sidade nian liuhosi hasa’e kualidade infraestruturas nian no servisu ba populasaun no atividade urbana sira, hadia mós funsionamentu ekonómia urbana nomos, kualidade populasaun ne’ebe moris iha kapitál.

Nia dehan, planu ida ne’e tenke iha artikulasaun di’ak ho planeamentu territoriál iha eskala sira seluk hanesan PNOT-TL, atu nune’e bele promove dezenvolvimentu iha área sira seluk iha territoriu nasional nian, hodi dezaselera ka redús ezodu rurál mai Dili.

Jornalista : Arminda Fonseca

Editora      : Armandina Moniz

 

 

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!