DILI, 27 janeiru 2023 (TATOLI)— Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), liuhosi Diresaun Nasional Agrikultura no Ortíkultura, iha tinan 2022 fahe ona fini batar no hare kulit ba komunidade iha territóriu laran hamutuk 300 tonelada.
“Iha tinan kotuk fini ne’ebé ita fahe ba komunidade territóriu laran hamutuk 300 tonelada. Hosi númeru ne’e, hare 160 tonelada no batar 140 tonelada. Ida ne’e ita prepara ba époka dahuluk nian no daudaun ne’e balu kuda ona no balu halo ona viveiru foun,” Diretór Nasional Agrikultura no Ortíkultura, Lucio Ribeiro dehan ba Agência Tatoli, iha nia knaar-fatin, MAP Comoro, Dili, sesta ne’e.
Nia dehan, fini ne’ebé MAP fahe ne’e sira-nia parte kontinua halo monitorizasaun atu haree karik peste ruma ataka tenke preparadu atu responde ba iha peste sira ne’e. Tanba aimoruk peste nian sufisiente atu responde.
Nia hateten, hosi fini sira ne’ebé MAP fahe ona ba komunidade iha tinan kotuk, maka tinan 2023 ne’e, MAP hein fali nia rezultadu atu sosa.
“Ba tinan 2023 ita tau osan sei sosa fali rezultadu ne’ebé komunidade hetan. Tanba ita-nia planu fahe fini no mina gratuita ba komunidade hafoin sira prodús no miniteriu sosa filafali hodi halo hanesan fini hodi distribui ba komunidade. Maibé ida ne’ebé la tama iha ita-nia tarjetu ne’e, sira-nia rezultadu livre bele faan,” nia dehan.
Diretór Lucio hateten, orsamentu ne’ebé tinan ne’e, aloka atu sosa fini batar no hare hamutuk $800.000. Fini ne’ebé sei sosa iha tinan ne’e mak hare 160 tolelada, iha osan hamutuk $430.000 no batar 140 tonelada ho nia orsamentu $330.000. Aleinde sosa fini modo, aimoruk pestesida kímiku sira ne’ebe responde ba hama ne’ebé ataka aihoris sira ne’e no tau mós osamentu besik $3.000 ba manutensaun tratór sira.
Hosi fini sira ne’ebé MAP fahe, hosi Dirasau Nasional Agrikultura no Ortikultura iha planu estratéjia atu garante hodi hasa’e produsaun agrikola liuhosi planu importante mak tinan lima nia-laran tenke atinje 50.000 ektare.
Nune’e nia dehan atu atinje planu refere, presiza apoiu barak ne’ebé ministériu tenke. Katak aleinde prepara mina gratuita ba populasaun ka natar no toos na’in sira, MAP mós prepara fini batar, hare, fore keli, fore mungu, fini hare rai maran prepara iha tinan kotuk, ne’ebé servisu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu barak ne’ebé involve an iha área agrikultura.
“Planu importante tinan lima nia-laran atu atinje 50.000 ektare, ba tinan kotuk 2022 ne’e ita foin konsege atinje 142 tonelada hare kulit. Ita dulas ba hare karik hamutuk 86 tonelada. Maibé ita sei menus tanba tinan ida, populasaun iha Timor-Leste ne’e konsumu fo’os hamutuk 140.000 toleada. Ho ida ne’e, hosi foos 86 tonelada ne’e ita sei hamenus 40.000 tonelda,” nia dehan.
Ida ne’e mak MAP sei halo esforsu atu bele rezolve problema ida ne’e. Maibé MAP mós iha nia planu servisu hamutuk ho autoridade munisipál oinsá mak bele involve an iha agrikultura liuliu hasa’e produsaun agrikola.
Ba produasaun sira seluk daudaun MAP esforsu an mak iha hare ne’e. Tanba ema barak han foos no foos rasik daudaun ne’e sei halo importasaun husi rai liur.
“Ai-han komplementáriu hanesan batar, aifarina no seluk ne’e ita esforsu nafatin liuliu ba batar no hare ita la halo ona importasaun. Tanba ita konsege prodús ona fini no ita sosa filafali ita distribui ba ita-nia toos na’in no natar na’in sira,” nia dehan.
Tanba ne’e, nia husu ba maluk toos na’in sira, liuliu joven sira labele moe no baruk ba vida agrikultór tanba vida agrikultór ne’e, bele hetan benefísiu boot tanba servisu hanesan atan maibé han hanesan liurai.
“Loloos ne’e iha área agrikultura ne’e setór ne’ebé mak prinsipal ba ema foin sa’e sira atu involve an tanba hosi área agrkultura ne’e bele moris di’ak tanba servisu hanesan atan maibé han hanesan liurai,” nia heteten.
Maibé realidade iha Timor ne’e seidauk ida ne’e presiza halo aprosimasaun métodu oioin atu bele konvense joven sira hodi bele involve an iha agrikultua.
“Ita sei apoiu fini no orsamentu atu bele promove ita-nia joven sira tanba agora involve iha setór agrikultura ne’e ita bele dehan katak inan-aman sira ne’ebé la produtivu ona tanba tinan 50 ba leten sira labele servisu makaas kompara ho foinsa’e,” Lucio dehan.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Armandina Moniz




