OÉ-CUSSE 07 fevereiru 2023 (TATOLI) – Ministériu Saúde (MS) liuhosi Unidade Programa Nasionál Tuberkuloze (TBC, sigla inglés), tersa ne’e realiza avaliasaun ba progresu no dezafiu ba implementasaun durante períodu 2022 nian hodi prepara estratéjia ba implementasaun iha futuru hodi kombate kazu TBC iha Timor-Leste.
Atividade avalizasaun ne’e realiza durante loron tolu hahú tersa (07/02) sei termina iha kinta (09/02) semana ne’e, ho partisipante sira mai hosi responsável programa TBC munisipíu 14 inklui RAEOA no Atauro.
Objetivu hosi atividade avaliasaun ne’e atu haree problema no progresu implementasaun programa TBC iha Timor-Leste durante tinan ida nia laran, nune’e mós haree dezafiu ne’ebé iha, no kazu hosi problema, nune’e presiza tuur hamutuk kontribui ideia, hodi fó solusaun ba asaun implemensaun futuru nian.
Iha biban ne’e, Diretora jerál prestasaun servisu iha Ministériu Saúde, Odete Viegas, informa, programa tuberkuloze sai prioridade importante ba Timor-Leste, tanba depois iha inovasaun iha 2022 hatudu progresu pozitivu.
“Ida-ne’e la’ós orgullu no sesusu ona ba ita, maibé iha futuru ita buka esforsu di’ak liután nune’e populasaun sira-ne’ebé maka hela iha área remota, ita konsege identifika hodi asesu ba tratamentu,” nia hateten.
Tuir nia, komitmentu Governu liuhosi Ministériu Saude hetan tulun hosi parsériu internasionál sira, katak iha 2025 Timor-Leste sei redús númeru morbilidade mortalidade hosi moras Tuberkuloze ne’e rasik.
“Ita haree iha munisipíu ida ka rua hatudu daudaun ona sira-nia komitmentu di’ak, ida-ne’e hatudu, ita hotu-hotu iha hanoin di’ak atubele kontribui di’ak liután ba futuru hapara moras ne’e rasik, maibé hodi prosesu ida, prosesu ne’e rasik mak ohin ita hotu-hotu mai hosi munisipíu mai hotu iha ne’e,” nia fó hanoin.
Tan ne’e nia enkoraja xefe programátiku sira-ne’ebé maka iha esperiénsia tinan barak ona, presiza nafatin hasa’e abilidade, nune’e koñesimentu ba tratamentu sedu, identifika moras TBC ho sedu, atubele hakotu nia korrente transmisaun.
Diretóra jerál ne’e informa, moras TBC preventiva terrapi ka tratamentu no prevensaun oinsá bele kura moras ne’e sai mós papél importante ida ba diretór no xefe programativu sira iha munisipíu atubele ativu, nune’e bele hakotu moras ne’e rasik.
“Iha prosesu implementasaun, ita mós iha apoiu diágnostiku lubuk ida, ne’e hatudu katak programa TBC iha atensaun espesiál, sei ita kompara ho programa sira seluk kuaze programa barak mós laiha oportunidade hanesan ita-boot sira, TBC, malária no moras la hasaet sira seluk, maibé ita agradese,” nia afirma.
Tanba ne’e liuhosi atividade avaliasaun ne’e, responsável programativu sira-nia avaliasaun bele integradu liután, bainhira hala’o vizita ba komunidade sira iha área remota, persiza identifika kondisaun moris no fatór kontribuitvu ba kazu sira-ne’e, nune’e bele hato’o ba parte relevante atu hamutuk fó solusaun.
Iha sorin seluk, Adjuntu Prezidente Autoridade RAEOA, Maximiano Neno, agradese ba Governu Sentrál liuhosi Ministériu Saúde tanba hili Oé-Cusse hodi realiza atividade nasionál ba avalizasaun programa TBC nian.
“Autoridade Oé-Cusse kontinua servisu maka’as oinsá kontrola moras sira-ne’e, iha dadus hosi ajénsia internasionál sira halo hosi UNICEF hatudu, Oé-Cusse okupa fatin daruak ba kazu má-nutrisaun iha Timor-Leste, entaun Autoridade RAEOA hahú esforsa atu halo mudansa,” nia hatete,
Aliende ne’e mós liña kiak, tuir dadus estudu hosi UNDP hatudu Oé-Cusse númeru liña ki’ak no kbiit laek sei barak, entaun ida-ne’e sai hanesan referénsia oinsá trasa planu ida-ne’ebé di’ak, atu hamosu planu integradu ida hosi fó solusaun iha futuru inklui moras TBC.
“Entaun polítika Autoridade RAEOA halo ita harii klínika TBC, fasilidade saúde importante ba fasilita pasiente sira bele asesu ho dignu, iha situasaun COVID-19, estabelese fasilidade saúde iha sub-rejiaun haat, no daudaun ne’e nakfilak ba postu saúde no sentru saúde, nune’e bele hafasil detesaun ba moras sira hotu-hotu inklui TBC ne’e ho objetivu atu redús kazu moras sira iha ne’ebé komunidade sira enfrenta,” nia katak.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares Martins




