iklan

INTERNASIONÁL, POLÍTIKA

UNFPA rekoñese Asia-Pasífiku kontinua hasoru obstaklu atende vitima VBJ

UNFPA rekoñese Asia-Pasífiku kontinua hasoru obstaklu atende vitima VBJ

Diretór Rejional Ázia-Pasifiku UNFPA, Björn Andersson. Imajen espesial

DILI, 07 marsu 2023 (TATOLI)— Diretór Rejional Asia-Pasífiku UNFPA (Fundu Populasaun ONU), Björn Andersson rekoñese katak nasaun sira iha Asia no Pasífiku kontinua hasoru obstaklu oin-oin hodi atende vitima VBJ (Violensia Bazeia ba Jenéru).

UNFPA fiar katak suporta sobrevivensia husi violensia no supporta ho aimoruk esensial no servisu akonselamentu tenke sai prioridade no esforsu kritiku ba oin hodi atinji kobertura saude universal no tinan 2030 nu’udar agenda ba dezenvovimentu sustentavel.

“Ita labele aseita katak estimasaun husi numeru ida husi feto tolu globalmente iha esperiénsia ba abuzu fiziku ou abuzu sexual iha sira nia moris. Iha Timor-Leste kuaze rua husi kazal 3 (59%) feto Timorense (idade 15-19) relata hetan esperiénsia intimidasaun husi parseiru iha sira nia moris,” dehan Björn Andersson iha Sentru Saúde Internamentu (SEI) Ermera, tersa ne’e.

Wainhira feto no labarik feto ne’ebé mak sai vitima husi violensia, sira barak liu mak atu sai vunerabel to obriga isin rua ne’ebé la planeadu, abortu nebe la seguru, no infeksaun husi transmisaun virus HIV, no esperiénsia trauma ne’ebé ho tempo naruk.

Notisia relevante : Fasilita vitima VBJ, UE-UNFPA apoiu MS lansa Uma Seguru SSI Ermera

Estatistika sira ne’e aat liu atu ignora no halo advokasia maka’as ba investimentu iha seitor saude hanesan parte esensial ne’ebé mak atu tama hodi identifika violensia, fornese servisu medika ba sobrevivente feto no labarik feto sira, no lori sira ba servisu esenisal seluk, hanesan fatin seguru, no fatin akonselamentu.

“Maske ita mos rekonese katak numeru ema ne’ebé konsiente kona violensia bazeia ba jeneru nu’udar ameasa ida ba moris no direito humanu, kualidade serbisu nebe fraku tebes, no menus koordenasaun entre multi resposta seitor saude, serbisu polisial, sistema justisa, seguransa sosial sei sai nafatin nudar obstaklu bo’ot atu responde ho efetivu ba violensia bazeia ba jeneru iha Ázia no Pasifiku,” nia esplika.

UNFPA, iha servisu hamutuk ho parseiru Ministeriu da Saude no Intituisaun servisu nasional, ne’ebé mak hola parte importante atu hasae kapasidade hodi bele responde ba violensia bazeia ba jeneru, asegura fornesimentu ne’ebé ho kualidade no tempo servisu ne’ebé adekuadu.

UNFPA suporta Governu Timor-Leste  liu hosi Sekretaria Estadu Igualidade no Inkluzaun atu halo dezenvolvimentu, diseminasaun, no implementasaun husi Planu Asaun Nasional primeiru too terseiru.

Nia mos hakarak rekonese no agradese Inisiativu Spotlight Global nia parseria entre Uniaun Europeia no Nasoins Unidas atu elimina forma violensia hotu-hotu hasoru feto no labarik feto sira.   

Jornalista : Cidalia Fátima

Editor        : Armandina Moniz

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!