DILI, 09 marsu 2023 (TATOLI)–Ministru Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia, husu ba Assosiação Comercial da Comumunidade Chinesa Timorense (ACCCTO, sigla Portugeza) atu deside naran foun ida ba eis eskola Xina, atu nune’e bele refleta prinsípiu no valór hosi eskola ne’e rasik.
Notísia Relevante: ACCCTO labele halo eskola Xina sai fatin ba elite nia oan sira
“Eskola ida-ne’e ha’u seidauk haree ninia naran ida maibé durante ne’e hateten de’it eis eskola Xina filiál ida. Ha’u husu ba ACCCTO hamutuk ho Ministériu atu ita buka to’ok naran ida ba eskola ne’e,” Armindo Maia hateten ba jornalista sira iha serimónia lansamentu hatuur fatuk dahuluk ba rekonstrusaun edifísiu eskola foun andar ida iha eis eskola xina de Nuu Laran Bairru Grillos, kinta ne’e.
Agora, nia dehan, la’ós ona tempu atu hateten beibeik eis eskola Xina, tanba ne’e tenke deside ona naran ida própriu ba eskola ne’e tuir duni misaun no vizaun hosi eskola ida-ne’e rasik, atu nune’e jerasaun foun sira bele hatoman-an ho naran foun ne’e hodi kontinua lori imajen eskola ne’e ba futuru ida di’ak liután.
Membru Governu ne’e hateten, bainhira eis eskola Xina ne’e kuandu harii komunga ona ho naran foun ida bele reflete mós prinsípiu ka valór hosi eskola ne’e rasik, atu nune’e bele motiva liután estudante iha prosesu ensinu aprendizajen nia laran.
Prezidente ACCCTO, Kathleen Gonçalves, hateten bainhira atu tau naran ida ba eis eskola Xina ne’e ACCCTO no Ministériu tenke tuur hamutuk hodi haree ba aspetu lubuk ida, tanba eskola ne’e ninia prezensa hakerek ona istória lubuk ida iha nasaun ne’e.
“Ha’u hanoin atu deside naran ba eskola ne’e presiza tuur hamutuk entre ACCCTO ho Ministériu Edukasaun. Atu nune’e bele haree ba aspetu lubuk ida inklui kultura sira, tanba eskola ne’e marka ona istória lubuk ida,” nia dehan.
Ezisténsia hosi eis eskola Xina ne’e hahú iha 1912 to’o ohin 2023 atinje ona idade 102, maibé iha tempu ne’ebá eskola ne’e hahú ona ho atividade edukasaun hodi loke formasaun lian mandarin mai to’o iha 1975 bainhira Timor hetan invade hosi tropa Indonézia sira. iha tempu okupasaun Indonézia eis eskola Xina ne’e kontinua eziste no loke ba eskola ensinu báziku ne’ebé hanaran Sekola Dasar Negeri (SDN) 01 de Nuu Laran maibé kontinua temi nafatin eskola Xina.
Depois tama ba Independénsia, eis eskola Xina ne’e kontinua eziste nafatin nu’udar eskola ida iha tempu ukun an ne’e ho naran eskola ensinu báziku Filiál (EBF) ida-ne’ebé ninia eskola sentrál mak eskola Ensinu Báziku Sentrál (EBC) Bidau Akadiru-hun.
Jornalista : Tomé Amado
Editór : Cancio Ximenes