iklan

EKONOMIA, DILI, HEADLINE

PN aprova projeitu lei baze ekonomia sosiál

PN aprova projeitu lei baze ekonomia sosiál

Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 20 marsu 2023 (TATOLI)-Parlamentu Nasionál (PN), liuhosi reuniaun  plenária  segunda ne’e, aprova ona Projeitu-Lei númeru 49/V (5a) kona-ba Lei Baze Ekonomia Sosiál iha finál globál.

“Rezultadu votasaun a-favór 40, kontra 0 no  abstensaun ualu,  ho ida ne’e Projeitu-Lei númeru 49/V (5a)-Lei Baze Ekonomia Sosiál aprova iha finál globál,” Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten iha sala plenária.

Nia hatutan hafoin PN halo aprovasaun, meza haruka kedas projeitu lei ne’e ba iha Komisaun D ne’ebé trata asuntu Ekonomia no Dezenvolvimentu hodi halo redasaun finál antes haruka  ba Prezidente Repúblika, José Ramos Horta atu halo promulgasaun.

Projetu lei Baze Ekonomia Sosiál ho ninia objetivu prinsipál própriu títulu ‘Lei Baze’ hodi estabelese kuadru jerál organizasaun entidade inklui iha ‘Seitór datolu’  ba ‘Ekonomia Sosiál’.

Projeitu-lei ne’e iha artigu hamutuk 14 hanesan  Artigu 1 Objetu, Artigu 2 Definisaun, Artigu 3 Ambitu aplikasaun, Artigu 4 Entidade ekonomia sosiál, Artigu 5 Prinsípiu orientadór, Artigu 6 baze dadus no konta satélite ekonómia sosiál, Artigu 7 Organizasaun no reprezentasaun, Artigu 8 relasaun entidade ekonómia sosiál ho nia membru, utilizadór no benefisiáriu.

Artigu 9 relasaun entre Estadu ho entidade ekonómia sosiál, Artigu 10 fomentu ekonómia sosiál, Artigu 11 Estatutu fiskál, Artigu 12 Lejislasaun aplikavel, Artigu 13 dezenvolvimentu lejislativu no Artigu 14 Tama vigór.

Prezidente Komisaun D, Antonino Bianco, hateten Deputadu sira hosi  bankada hotu iha  komisaun tenta iha konsensu hodi hamosu projeitu lei ne’e tanba durante ne’e seidauk iha lei ne’ebé ko’alia kona-ba lei Baze Ekonomia Sosiál.

Atu hari’i ekonómia iha ita-nia rain setór públiku, privadu no setór kooperativa ho sosiál sira ne’e mak sai baze atu hari’I nasaun hosi aspeitu ekonómia nian.

“Tan ne’e Lei  Baze  Ekonomia Sosiál ne’e ida mak kooperativa ho assosiasaun sira ne’ebé la’o atu oinsá organiza di’ak liután tau iha lei,  no Governu nia papél oinsá tau matan ba komponente sira ne’e hanesan haforsa ekonomia hosi baze, ” Nia hateten.

Nune’e  lei ne’e mós sei valoriza, re-organiza liután baze ekonómia sosiál. No dezenvolvimentu sira mai hosi indivídu, grupu, asosiasaun, kooperativa ho seluk tan, hari’i karik bele rejistu, no iha situasaun defisíl ruma Governu bele tau matan hodi eleva sira-nia kapasidade ho formasaun gratuita no reforsa aspetu finansiamentu.

Antes ne’e, Sekretáriu Estadu SEKOOP, Elizario Perreira, hateten inisiativa lejislativa ne’e importante tebes tanba durante tinan 20-resin ona ita dezorganizadu iha ita-nia ekonómia, entaun lei ida ne’e bele kondús kooperativa, assosiasaun mutialista sira bele hatene organiza aan bainhira partisipa direita iha dezenvolvimentu ekonómia sosiál.

“Tanba haree ba ita-nia konstituisaun artigu 138 hatete kona-ba organizasaun ekonómia, tanba ne’e lei ne’e iha nia fatin atu hetan aprovasaun iha  Parlamentu,” Nia hateten.

Nia dehan,  lei nia objetivu atu fó kumprimentu ba artigu 50 iha konstituisaun RDTL katak Estadu promove no kria kooperativa nu’udar meiu ba kriasaun kampu traballu, tan ne’e Estadu promove atu komunidade bele hola inisiativa kria kooperativa no dezenvolve atividade ekonómia sosiál  hodi kontribui hasa’e produsaun rai laran

“SEKOOP asume  papél promove de’it oinsá mak ema hari’i kooperativa, oinsá ema atu hahú ho mutualista sira, grupu produtivu sira organiza sira atu, tanba ne’e atu fó liu tan kbi’it ba SEKOOP atu hala’o misaun” Nia dehan.

Projeitu lei ne’e aprezenta hosi proponente Deputadu Fretilin Antonino Bianco, Mariano Assanami Sabino (PD), Olinda Guterres (KHUNTO), Virgina Ana Belo (CNRT), Regina Freitas (PLP).

Jornalista: Nelson de Sousa

Editór: Agapito dos Santos

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!