iklan

EKONOMIA, HEADLINE, LIQUIÇÁ, MUNISÍPIU, POLÍTIKA

Planu Nasional Ordenamentu Territoriál define RAEOA no Atauro sai produsaun pekuária no turístika

Planu Nasional Ordenamentu Territoriál define RAEOA no Atauro sai produsaun pekuária no turístika

Vise-Primeiru Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis. Imajen Mídia PR.

LIQUIÇÁ, 31 marsu 2023 (TATOLI) – Polítika ba Planu Nasionál Ordenamentu Territóriál Timor-Leste (PNOT-TL) define Rejiau Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno no Atauro sai zona funsionál ba produsaun pekuária no dezenvolvimentu turístika iha Timor-Leste.

Notísia relevante: Dili no Liquiçá poténsia ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál

“Planu Nasionál Ordenamentu Territóriál Timor-Leste sei sai baze ba informasaun territóriu nian atu implementa polítika oinoin, hanesan zona funsionál ne’ebé identifika ona hamutuk 11 bazea karaterístika no potensialidade territorial,” Ministru Planu no Ordenamentu Territóriu, José Maria dos Reis ko’alia iha ámbitu diskusaun públika kona-bá planu nasionál ordenamentu territoriál iha salaun Tokodede, munisipíu Liquiçá, sesta ne’e.

Governante ne’e esplika,  zona funsionál 11 ne’e abranje iha munisipíu hotu no rejiaun sira, maibé tuir Lei Inan, Konstituisaun Repuúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL), konsagra kedas rejime administrativa espesiál Oé-Cusse Ambeno, no Atauru.

“RAEOA iha importánsia ne’ebé boot tebes ba dezenvolvimentu nasionál Timor-Leste nian, nu’udar rejiaun dahuluk ne’ebé dezenvolve ho vizaun ZEESM-TL hodi promove dezenvolvimentu ida-ne’ebé aseleradu, ekualitáriu no justu, entaun RAEOA iha vantajén barak, inklui nia pozisaun jeografika, ne’ebé fronteira ho Indonézia,” nia afirma.

Notísia relevante: Oé-Cusse bele sai referénsia ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste

Tanba ida-ne’e, dezenvolvimentu RAEOA nian importante tebes hodi hetan benefísiu atu promove dezenvolvimentu ekonómiku iha ita-nia rai, nune’e mós evita izolamentu rejionál, ho dezenvolvimentu RAEOA nian, enklave ida-ne’e bele no tenke sai nu’udar pontu referénsia iha nível nasionál no rejionál.

“Iha planu nasionál  Ordenamentu Territóriu RAEOA abranje hosi zona funsionál, ne’ebé identifika hanesan zona ida, hanaran Oé-Cusse Ambeno,” nia afirma.

Iha zona funsionál ida-ne’e nia espesializasaun produtiva bazea ba produsaun pekuária ho destake ba akikultura, ne’ebé bele kontribui atu asegura ai-haan ba populasaun RAEOA nian, nune’e mós fó biban atu halo esportasaun ba ita-nia nasaun viziñu Indonézia. Tanba ne’e, tenke promove dezenvolvimentu ba atividade industriál sira, ho prioridade ba kadeia de valór ba setór pekuária.

“Iha zona ida-ne’e identifika mós hanesan espesializasaun produtiva, dezenvolvimentu turístika, ho destake ba rekursu umanu paizajíztiku sira, hodi aproveita ekipamentu no infrestrutura sira-ne’ebé harii ona,” nia fó hanoin.

Notísia relevante: Dezenvolvimentu infraestrutura nesesariu ba progresu turizmu iha Ataúro

Purtantu, iha illa Atauro, abranje hosi zona lima (5), hanaran duni Atauro, ne’ebé nia espesializasaun produtiva fóka liu ba dezenvolvimentu atividade turítiska sira, hodi aproveita rikusoin turístika sira no konsidera ligasaun maka’as ho konservasaun ambientál.

Tuir nia, poténsiál dezenvolvimentu turízmu ne’ebé aas, importante atu refere mós katak, Atauro nia patrimóniu naturál, ho abitante mariñu sira-ne’ebé riku ho biodiversidade, importánsia konservasaun ambiéntál.

“Ha’u hakarak ferere mós katak, Atauru, nia espesializasaun produtiva foka mós ba dezenvolvimentu atividade peska nian, no atividade tradisionál sira hanesan artezenatu,” nia katak.

Entretantu, RAEOA-ZEESM TL mosu hanesan instrumentu ba jestaun ekonómia atu atinje kresimentu dezenvolvimentu iha Timor-Leste, ne’ebé adota hosi Lei númeru 3/2014, 18 juñu, aprova hosi reprezentante povu iha Parlamentu Nasionál (PN).

Iha 2015 Governu sentrál hahú alokasaun orsamentu to’o agora ba RAEOA-ZEESM TL hodi sai hanesan modelu dezenvolvimentu ida no sai mós referénsia ba Estadu Timor-Leste.

Nune’e mós kria administrasaun munisipál Atauro prosede iha terseira alterasaun dekretu-lei nú. 3/2016 no segunda alterasaun dekretu-lei nú.11/2019.

Notisia Relevante: ZEESM bele sai nu’udar laboratóriu ba polítika nasionál iha futuru

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editór: Evaristo Soares Martins  

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!