iklan

NASIONÁL, EDUKASAUN, DILI, HEADLINE

Bolseiru 1.683 sei integra iha IESPP 18

Bolseiru 1.683 sei integra iha IESPP 18

Diretór Ezekutivu FDCH, Cristóvão dos Reis. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 04 marsu 2023 (TATOLI)–Estudante benefisiáriu tinan akadémiku 2023 hamutuk na’in-1.683 ne’ebé ekipa juri hosi Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH) públika ona sei integra ba Instituisaun Ensinu Superior Públiku no Privadu (IESPP) 18 atu kontinua sira-nia estudu.

“Estudante benefisiáriu bolsa hakbiit no bolsa parsiál ba tinan 2023 ne’e hamutuk 1.683. Hosi totál benefisiáriu sira-ne’e mak na’in-1.137 sei koloka ba instituisaun ensinu superiór privadu 16 no na’in-323 sei koloka ba UNTL na’in-40 no ba IPB na’in-283. Enkuantu bolsa parsiál hamutuk na’in 223,” Liuhosi relatóriu ne’ebé Diretór Ezekutivu Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH), Cristovão dos Reis, hato’o relatóriu iha sentru konvensaun Dili, tersa (04/04).

Nia hateten, antes ne’e iha totál kandidatu hamutuk na’in-5.103 kompostu hosi feto 3.232 no mane 1.871 mak tuir prosesu inskrisaun iha 06-14 fevereiru 2023 ne’ebé realiza iha munisípiu hotu inklui Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Maibé, depois liu hosi avaliasaun hosi ekipa juri legalmente hetan nomeasaun hosi Ministériu ensinu superiór siénsia no kultura (MESSK) no mós hanesan prezidente konsellu administrasaun ba FDCH iha de’it na’in-1.683 mak admitidu.

Tuir nia, totál bolsa hakbiit ne’ebé admetidu kada Munisípiu mak hanesan Aileu na’in-78, Ainaro 61, Ataúro 61, Baucau 110, Bobonaro 87, Covalima 79, Dili 127, Ermera 128, Lautém 71, Liquiça 58, Manatuto 72, Manufahi 75 RAEOA 60 no Viqueque 70, ho nune’e totál iha na’in-1.137.

Nia hateten, ba bolsa parsiál nian neé responsabilidade FDCH nian sei selu de’it kustu ba propinas no nesesidade sira seluk hola responsabilidade hosi inan-aman ka família sira ho objetivu prinsipál atu tulun estudante sira-ne’ebé la konsege tama iha instituisaun públika hanesan UNTL ho IPB.

Ho nune’e, totál estudante bolsa parsiál iha tinan 2022 hamutuk 1000 no ba tinan 2023 ho totál 223, nune’e ho totál hamutuk 1,223 ka aumenta.

Ba tinan 2023 selesionadu ona hosi juri halo avaliasaun ba estudante 223 hosi total kandidatu 763 ba bolsa parsiál ne’ebé kompostu hosi feto 540 no mane 223.

Entretantu, kandidatu admitidu ba bolsa parsiál ba tinan 2023 ne’e mai hosi munisípiu 14 inklui RAEOA mak hanesan Aileu iha naín-neen (6), Ainaro 15, Ataúro haat (4), Baucau 21, Bobonaro 13, Covalima 14, Dili 36, Ermera 16, Lautém 17, Liquiça 13, Manatuto 20, Manufahi 15, RAEOA 19 no Viqueque 15, nuneé iha totál hamutuk 232.

Diretór Ezekutivu FDCH ne’e hateten, misaun Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu nian mak buka atu kontribui ba dezenvolvimentu rekursu umanu nasionál iha área estratéjika dezenvolvimentu liu-hosi kapasitasaun no formasaun.

Tanba, FDCH aprova hosi Parlamentu Nasionál liu-hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2011 hanesan fundu espesiál no iha tinan 2022 Orsamentu Jerál Estadu (OJE) transforma FDCH ba fundu autonóma ne’ebé iha nia autónoma finanseira.

Iha tinan 2023, FDCH kompleta nia ezistensia ba tinan 12 no konsege forma ona rekursu umanu iha setór oioin iha sosiedade liuhosi programa haat (4) hanesan programa formasaun profisionál, programa formasaun téknika, programa bolsu estudu no programa tipu formasaun seluk.

Durante FDCH nia ezistensia ba tinan 12 neé, ezekuta ona orsamentu millaun besik $258 hosi totál orsamentu millaun $302,9 ne’ebé alokadu, reprezenta taxa ezekusaun ho valór médiu 85%.

FDCH konsege atinje benefisiáriu hamutuk 100,522 iha área oioin hanesan saúde, edukasaun, enjeñaria, telekomunikasaun, eletrisidade, agrikultura, turizmu, defeza, seguransa, justisa, setór privadu, jestaun no boa governasaun ho seluk tan ho totál instituisaun hamutuk 58 mak hetan benefisíu durante períodu ne’e.

Korresponde ba VIII Governu Konstitusionál nia programa, hahú hosi tinan 2018 to’o 2023 Governu aloka ona orsamentu besik millaun $89, to’o tinan 2022 no ezekuta ona orsamentu ho totál millaun 61 nomós taxa ezekusaun ho média 86%, totál benefisiáriu hamutuk 33,398 mak distribui liuhosi programa haat (4) ne’ebé rejista ona iha FDCH.

Programa formasaun profesionál mak dezeña ba dezenvolvimentu kapasidade no abilidade, liu-liu ba juventude sira hodi bele responde ba nesesidade merkadu traballu, inklui formasaun mão de obra ba joven sira ho totál hamutuk 12,506 hodi ba servisu iha rai-li’ur.

Programa formasaun téknika kompostu hosi atividades formasaun esensiál ba administrasaun públika hanesan parte ida ba programa dezenvolvimentu profesionál hodi aumenta funsionáriu públiku sira-nia kapasidade iha departamentu sira hotu hosi Governu nian ho totál benefisiáriu hamutuk 10,337.

Programa bolsa estudu mak dezeña ba públiku sira em jerál, inklui veteranu sira-nia oan ba ema sira-ne’ebé presiza duni, dosente sira hosi universidade privada no funsionáriu públiku sira ho totál benefisiáriu hamutuk 2,949.

Programa tipu formasaun seluk mak kobre ba atividade sira relasiona ho peskiza, estudu sira, fiskalizasaun, pedidu apoiu subsídiu individuál no programa estájiu profísionál ho totál benefisiáriu hamutuk 7,606.

Durante FDCH implementa programa bolsa estudu hakbiit, ba timoroan hotu iha direitu hanesan hodi bele asesu ba ensinu superiór sira iha rai-laran liuliu ba sira-ne’ebé mai hosi família ho situasaun vulneravel (kbiit laek) hamutuk 3,333 benefisiariu inklui sira-ne’ebé ohin loron partisipa iha serimónia ida-ne’e.

FDCH asina ona akordu kooperasaun ho instituisaun ensinu superiór privadu no públiku sira hamutuk 14 ba bolseiru hodi hala’o sira-nia estudu.

Bolsa hakbiit ne’e ba deit nivél Diploma III no lisensiatura no liuhosi prosesu selesaun, bolsa hakbiit selesionadu ba tinan 2023 hamutuk 1.460, neébé halo selesaun liuhosi Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura hamutuk 323 nune’e ba UNTL hamutuk 283 no ba Instituto Politécnico de Betano (IPB) hamutuk 40.

Liuhosi Fundo de Desenvolvimento do Capital Humanos, totál hamutuk 1,137 ba instituisaun privadu sira.

Iha loron 14 to’o loron 30 fulan novembru 2022, sekretariadu tékniku-FDCH halo halo sensibilizasaun kona-ba baze legál no kritériu ba prosesu rekrutamentu iha munisipiu 13 inklui RAEOA, liuhosi autoridade lokál sira mak hanesan adminitradór postu, xefe suku nomós diretór eskola sekundária sira.

Entretantu iha 2022, FDCH mós atribui bolseiru por mérito ba totál na’in-30 iha área prioridade ba benefisiáriu sira hodi kontinua sira-nia estudu iha Portugál no dosente na’in-44 mai hosi universidade privada ualu (8) mak hetan oportunidade hodi kontinua sira-nia estudu iha nívél mestradu no doutoramentu iha universidade sira iha Portugál no Brázil.

Programa ida-ne’e ho objetivu prinsipál ajuda dosente sira hodi aumenta sira-nia koñesimentu sientífiku no lian portugés.

Tinan ida-ne’e, iha intensaun atu kontinua halo atribuisaun bolsa por mérito ho totál ba na’in-18 no ba dosente na’in-16 hosi universidade privada sira hodi kontinua tan sira-nia estudu iha Brázil no Portugál.

Programa seluk mak programa estájiu profesionál ba estudante mellór graduadu naun bolseiru hosi universidade nasionál hamutuk 438 ne’ebé hala’o sira-ninia estájiu profísionál durante fulan neen (6) nia laran no koloka ba iha instituisaun públika no privada sira, ho objetivu prinsipál hodi aumenta sira-nia esperiénsia profísionál iha sira-nia área estudu.

Durante implementasaun programa ezistente no programa foun sira-ne’e, dezafiu no problema balun mak FDCH enfrenta hanesan legislasaun, interasaun ho instituisaun ensinu superiór sira-ne’ebé bolseiru sira hala’o sira-nia estudu ba, difikuldade ho banku mak prosesu pagamentu kle’ur, entrega notas no relatóriu tarde hosi estudante sira mak implika ba prosesu pagamentu atrazu no seluk tan.

Jornalista : Tomé Amado

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!