DILI, 25 abríl 2023 (TATOLI)—Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) delibera ona projetu ne’ebé aprezenta hosi Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, hodi autoriza despeza ho valór millaun $21,1 hodi sosa partisipasaun asaun operadór telekomunikasaun, Timor Telecom.
“Despeza ne’e atu uza ba akizisaun asaun Timor-Telecom, S.A. no kréditu hosi empreza ne’e, ba empreza TPT-Telecomunicações Públicas de Timor, S.A, ba empreza PT Partisipações, SGPS, S.A, no ba empreza Portugal Telecom Internacional Finance BV,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhães hateten hafoin reuniaun ezekutivu iha Palásiu Governu, kuarta ne’e.
Daudaun ne’e Timor Telecom maioria kontrola hosi Telekomunikasaun Públika Timor (TPT) SA, ne’ebé Oi Brazil ho kapitál 76%, partisipasaun SGPS 3,05%, Fundasaun Harii-Sosiedade ba Dezenvolvimentu Timor-Leste (Dioseze Baucau) 18% no Fundasaun Oriente 6%.
Asionista iha Timor Telecom kompostu hosi TPT SA (54,01%), Estadu Timor-Leste (20,59%), VDT Holding Limited (17,86%), Júlio Alfaro (4,49%) no PT Participações SGPS SA (3,05%).
Notísia relevante : Governu hakarak aumenta partisipasaun iha Timor Telecom
Governu atu sosa tan partisipasaun Timor Telecom hodi dezenvolve setór telekomunikasaun di’ak liu iha fututru.
“Razaun Governu sosa asaun ne’e tanba Governu hanoin setór telekomunikasaun hanesan setór estratéjiku ida, hafoin tinan hirak nia laran na’in ba Timor Telecom ladún tau atensaun másimu ba setór ida-ne’e no Governu mós sukat iha retornu investimentu di’ak hosi Timor Telecom,” nia akresenta.
Portavós Governu haktuir, durante reuniaun ezekutivu ohin, Ministru Finansa esplika, karik Governu iha partisipasaun maioria iha Timor Telecom maka sei iha retornu investimentu ne’ebé sei projeta besik to’o millaun $1 kada tinan.
“Ida-ne’e investimentu ida no sei loke dalan diversifikasaun ba parte Governu,” nia otimista.
Aleinde ne’e, Governu haree katak presiza dezenvolve setór telekomunikasaun tanba ho preokupasaun sira liga ho adezaun Timor-Leste ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) no preokupasaun iha mundu katak Estadu hotu tenke garante katak setór telekomunikasaun seguru.
Antes ne’e, Governu prevee ona orsamentu hamutuk millaun $14,5 iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 hodi sosa partisipasaun asaun operadór telekomunikasaun Timor Telecom.
Governu atu sosa asaun Timor Telecom 21%, ho razaun ida katak Governu tenke iha partisipasaun másimu iha operadór telekomunikasaun ne’e tanba antes ne’e nu’udar asionista ona. Aleinde ne’e, intensaun Governu atu sosa asaun maka atu gaña kontrolu iha operadór telekomunikasaun ne’e.
Timor Telecom eziste desde 17 outubru 2002, nu’udar sosiedade anónima dahuluk ne’ebé harii iha rai-laran, ne’ebé operadór telekomunikasaun ne’e fó ona serbisu ba timor-oan lubuk no fó apoiu ba atividade Governu no sosiál sira.
Iha loron 01 marsu 2003, Timor Telecom hahú hala’o operasaun iha Dili, Lospalos, Baucau no Oé-cusse.
Daudaun ne’e Timor Telecom harii ona torre hamutuk 266 ba 3G no 102 ba 4G iha territóriu nasionál, no tuir planu sei harii tan torre balun iha área rurál hodi fasilita povu Timor-Leste uza meiu komunikasaun ho di’ak.
Operadór telekomunikasaun ne’e daudaun rejista nia kliente hamutuk 700.000 resin no sira-ne’ebé uza simcard ativu iha 45.000.
Timor Telecom iha funsionáriu permanente hamutuk na’in-397, kompostu hosi mane 60% resin no feto 33%.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina





