DILI, 20 maiu 2023 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten iha tinan sira mai hasoru dezáfiu no mós oportunidade tanba ne’e líder sira tenke hatene hili prioridade nasionál.
Notísia Relevante: PR Horta apela eleitór hotu ba vota iha eleisaun parlamentár
“Iha tinan sanulu nia laran tan sei hasoru dazáfiu, risku, perigu oioin, nomós oportunidade. Líder sira tenke hatene hili no haburas hosi oportunidade. Líder sira tenke hatene hili prioridade nasionál ne’ebé boot no tau matan ba,” PR Horta hateten liuhusi diskursu iha serimónia komemorasaun loron restaurasaun independénsia 20 maiu ba dala-21 iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, sábadu ne’e.
Tuir Xefe Estadu, orden ekonómika mundiál iha osan dolar nia mahon hasoru situasaun ida-ne’ebé superpoténsia ekonómia no komersiál ne’ebé sosa no faan iha mundu tomak, domina sistema dijitalizasaun.
Lala’ok ne’e nu’udar dinámika mundiál ida-ne’ebé hanesan laloran ka dalan ne’ebé sei kona mós Timor-Leste no nasaun seluk nu’udar ki’ik no kiak, no faze lori hotu iha bee dalan ne’e.
“Nasaun hirak ne’ebé halo investimentu makaas iha edukasaun ho matadalan hasoru ordenamentu mundiál foun ne’e, iha dijitalizasaun no IA nia okos, sei hetan di’ak no bá oin,” nia dehan
Horta hateten, dalan ida-ne’ebé nakloke atu identifika dezáfiu mak ida-ne’ebé bele hili prioridade nomós hametin lala’ok ne’ebé presiza ho ekipa téknika no polítika forte ho kbiit.
Tanba kalendáriu iha de’it loron 365 no oras 24 loro-loron, no tanba mós iha baliza ba hapara orsamentu ne’ebé hasoru buat hirak hotu ne’ebé la hein atu bele hamosu, bele iha limite hosi tempu no natureza atu hatodan demokrásia no seluk tan, di’akliu hasees hosi hanoin atu halo buat hotu-hotu dala ida de’it iha tempu badak.
Dalan seluk nu’udar xave ba susesu mak ida-ne’ebé hili no halibur polítiku no jestór ho formasaun téknika profisionál nomós ho esperiénsia.
Nia dehan, hafoin ne’ebá no iha tempu hanesan, ka daudaun kedas kestaun balun sei namlele iha anin, TL sei bá hametin demokrasia ka instituisaun demokrátika.
“Mai ita sei intensifika jéneru no igualdade, hadi’ak dezekilibriu sosiál, halakon moris kiak rabat rai no labarik hamlaha, promove programa hodi fó tulun ba labarik no joven sira ka mai ita haree nafatin injustisa sosiál,” nia hateten.
Tanba ne’e, mai haburas uluk dezenvolvimentu rurál, agrikultór ki’ikoan atu hala’o lisuk hamutuk hodi hetan independénsia alimentár, han di’ak, bee moos no saneamentu, saúde ba ema hotu-hotu (halakon moras Tuberkuloze no Dengue), edukasaun ho kualidade hosi nível primáriu.
“Rahun di’ak hotu ne’ebé foin temi mak tenke tau iha ajenda nasionál no hatuur ho investimentu adekuadu no lideransa setoriál ho kualidade ho monitoramentu permanente,” nia hateten.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes





