DILI, 26 maiu 2023 (TATOLI)—Sekretaria Estadu Ambiente (SEA), sesta ne’e, asina akordu kooperasaun ho intituisaun akadémiku tolu kona-ba kestaun ambientál iha Timor-Leste ba durasaun tinan-lima.
Intituisaun akadémiku tolu ne’e mak hanesan Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL), Universidade da Paz (UNPAZ), no Universidade Dili (UNDIL).
“Objetivu akordu ne’e atu serbisu hamutuk hodi kuidadu ita-nia ambiente, liu-liu oinsá akadémiku sira envolve estudante sira identifika biodiversidade oin-oin iha Timor-Leste,” Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral de Carvalho Demétrio do Amaral de Carvalho, hateten iha salaun SEA, Acait.
Notísia relevante : Proteje biodiversidade, Governu halo ona tara-bandu ba suku liu 100
Inisiativa ne’e nu’udar kompromisu hosi akordu Timor-Leste kona-ba Konvensaun Ambientál Nasaun Unida hodi garante ba parte hotu kona-ba kestaun ambiente.
“Timor-Leste mós asina hotu akordu kona-ba Access and Benefit Sharing Agreement, ne’ebé foku liu ba biodiversidade internasionál liuhosi protokolu Nogaia. Ida-ne’e ita sei serbisu hamutuk hodi haree biodiversidade tasi no terrestre,” nia akresenta.
Nune’e, governante ne’e iha esperansa katak akadémiku ida-idak bele halo kolaborasaun di’ak ho Departamentu Biodiversidade no Departamentu Ambientál hodi kontinua proteje rekusoin jenétika no biolójika Timor ninian iha tasi no rai-maran.
Iha fatin hanesan, Reitór UNTL, João Martins, hateten, ba oin parte universidade sei serbisu hamutuk ho SEA hodi kontribui ba mudansa biodiversidade.
“Ita hotu iha rensponsabilidade atubele proteje biodiversidade. Universidade nu’udar fatin ne’ebé prepara rekursu umanu ba área hotu, ha’u hanoin ho akordu ne’e bele fó hanoin mai ami atubele hanoin UNTL iha sentru biodiversidade mudansa klimátika, ne’ebé foka liu ba kestaun Access and Benefit Sharing Agreement. Ho ida-ne’e universidade bele esplora oportunidade liu-liu habelar kestaun investigasaun no peskiza iha área ambiente no biodiversidade nian,” nia tenik.
Reitór dehan, akordu ne’e bele fó oportunidade di’ak ba universidade tanba bele haree kestaun biodiversidade, makro no mikro.
“Mikro kona-ba ita-nia korál ne’ebé balun hahú hetan estragu ema subar ita la hatene, entaun ita presiza haree no ba makro nian, ita hatene Timor ne’e uluk iha animál fuik sira hanesan rusa, fahi no karau maibé balun lakon ona, ida-ne’e ita presiza haree. Bainhira animál fuik sira ne’e lakon iha impaktu negativu tanba hatudu katak Timor-Leste lakon nia biodiversidade iha tasi no rai-maran,” nia deskreve.
Ba nia, presiza kuidadu didi’ak flora no fauna tanba sai beleza no rikeza nasaun ne’ebé bele uza hanesan oprtunidade promove turizmu.
“Atu kuidadu biodiversidade, ha’u hanoin la’ós de’it parte universidade maibé ema hotu nia responsabilidade tanba daudaun ne’e sosiedade seidauk kuida didi’ak ambiente sira. Ita presiza iha konsiénsia di’ak hodi mellora kondisaun ambientál sai saudável tanba bainhira ambiente saudável, populasaun mós bele moris iha ambiente saudável, tanba ita ema saudável la’ós hemu aimoruk de’it maibé presiza ar moos no fresku,” João salienta.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina




