COVALIMA, 01 setembru 2023 (TATOLI)–Jestora Muzeu Memoriál Covalima no vítima setembru negro 1999, Maria Carvalho Amarál “Bikiak”, husu Estadu dignifika vítima masakre sira iha Timor-Leste hodi fatin ba sira hanesan Estadu oferese fatin ba veteran sira iha kada komemora loron nasionál sira.
”Estadu Komemora loron nasionál sira prepapara de’it fatin ba veteranu sira, maibé kuitadu ho ami vítima ba masakre sira Estadu haluha tiha ami,” Maria Carvalho Amarál “Bikiak” hato’o asuntu ne’e bainhira sai oradora iha ambitu komemorasaun masakre setembriu negro 1999, iha Covalima, sesta ne’e.
Nia dehan, Estadu rekoñese vítima la’ós de’it ho osan maibé bainhira komemora loron nasionál sira, Estadu tenke konsidera hodi prepara fatin ba vítima sira.
“Ami la presiza osan bainhira iha tempu nakukun ami simu kastigu saida de’it hanesan simu kilat, kro’at no lakon dignidade,” nia dehan.
Tuir nia, hanesan Vítima la sura nia luta no nia kolen tanba istória tenke konta, jerasaun foun tenke buka hatene istória pasada no buka tuir istória pesoál hosi vítima no veteran sira, nune’e joven sira bele dignifika vítima sira, la’ós dignifika de’it veteranu maibé funu la’ós mane mesak mak luta tanba feto mós luta.
Realidade hatudu, Estadu Timor-Leste hahi no hanai liu veteran sira duké vítima, no pior liu ema-ne’ebé uluk lakohi ukun rasik aan sai di’ak maibé ema-ne’ebé hakarak ukun rasik aan nia oan sira la asesu Edukasaun ho di’ak.
“Istória ita labele muda, istória nafatin istória hanesan ida-ne’ebé uluk jerasaun Laksaur nia oan nafatin jerasaun Laksaur nia oan, ne’e istória. Ida-ne’ebé vítima no veteranu nia oan nafatin jerasaun vítima no veteranu nia oan,” nia dehan.
Entretantu, Masakre Setembru Negro Suai (06 de setembru 1999) atu hanoin hikas trajédia inesperadu ida-ne’ebé hamate sarani ka povu Suai-oan no timoroan sira seluk ho padre na’in-tolu mak ahnesan Hilário Madeira, Pedre Francisco Soares no Padre Tarcicios Dewanto. Povu no Na’i Lulik na’in-tolu hetan oho hosi milisia pro-intregrasaun (milisi no tentara indonézia) iha Igreja Avê Maria Suai.
Masakre ida-ne’e akontese bainhira rona rezutadu konsulta populár nian iha loron 04 fulan-setembru1999, ida-ne’ebé maiória timoroan 78,50% deside ba independénsia totál no 21,50% deside nafatin intrega ka hamutuk ho Indonézia.
FJP realiza semináriu
Entretantu, Forum Justisa Populár (FJP) realiza konferénsia durante loron rua ne’ebé hanaran semana direitu umanu hodi konvida oradór sira ko’alia asuntu justisa umanidade ba autoridade no estudante iha ámbitu komemora masakre Setembru Negro 1999 ba dala-24 (06 setembru 1999-06 setembru 2023).
“Tinan-tinan ita-nia autoridade-sira sempre komemora (masakre setembru negro 1999) ho de’it atividade reflesaun, misa no sunu ai-knulu hafoin laiha ona. Entaun, ita hakarak muda nia natureza bolu oradór sira atu ko’alia asuntu ka tema relasaun ho justisa umanidade,” Xefe komisaun organizadora Secario Ferreira Amarál hateten ba jornalista-sira iha resintu momentu masakre setembru negro, Covalima, sesta ne’e.
Forum Jusitisa Populár organiza atividade konferénsia ho tema “Setembru nakukun, Setembru moruk haree hikas prosesu rekonsiliasaun Justisa ba vítima suspeitu no sosiedade”.
Iha konferénsia ne’e, Forum Justisa Populár konvida oradór dahuluk Armindo Moniz Amarál kona-ba tribunál populár ko’alia konsénsializa no reziste ba impunidade.
Oradór daruak Maria Carvalho Amarál ko’alia kona-ba bali memória koletiva haktuir hikas violasaun direitu umanu tuir prespetiva vítima.
Oradór ba datoluk, Provedór Direitu Umanu (PDHJ) ne’ebé reprezenta husi Sekretáriu Ezekutivu PDHJ Ambrosio Graciano Soares kona-ba responsabilidade PDHJ ba violasaun direitu umanu molok no hafoin ukun rasik aan.
Masakre setembru negro 1999 hanesan mós masakre ne’ebé akontese iha Timor-Leste ne’ebé iha dokumentu relatóriu hosi Centro CAVR “Chega!” konsidera masakre setembru negro 1999 nu’udar violasaun direitu umanu grave no konsidera krime umanidade.
Ho atividade konferénsia hakarak nasionaliza masakre setembru negro 1999, tanba durante munisípiu Covalima de’it mak komemora masakre setembru negro tanba ema ne’ebé mate tanba atu buka ukun rasik aan.
Jestór Muzeum rejisténsia Maria Carvalho “Bikiak” hato’o agradesimentu inisiativa hosi Forum Justisa populár hodi realiza atividade konferénsia hodi konvida oradór sira ko’alia justisa umanidade.
“Ha’u hato’o agradese ba ita-boot sira-nia prejensa tomak, tanba foin dahuluk forum justisa populár kria atividade konferénsia hodi komemora masakre setembru negro 1999 ba dala-24. Ha’u orgullu ho ita-boot sira-nia luta ba justisa no lia-loos,” nia dehan.
Ho inisiativa hosi forum justisa populár hodi realiza atividade konferénsia nune’e atu loke vítima sira-nia hanoin kona-ba justisa no lia-loos.
Jornalista : Celestina Teles
Editór : Cancio Ximenes




