VIQUEQUE, 19 setembru 2023 (TATOLI)—Sobrevivente sira, hamutuk ho família inklui entidade relevante hosi suku Bibileo, postu Viqueque Vila, munisípiu Viqueque, iha domingu (17/09), selebra akontesimentu Masakre Kararas ba dala-40 (17 setembru 1983) ho kari ai-funan iha kruz boot Kararas.
“Ita hanoin no tau atensaun tomak ba loron akontesimentu liubá kotuk. Ita-nia maun, alin, no avo sira na’in-83 lakon vida tamba Militár Indonéziu sira haterus no tiru mate iha mota laran, iha Tahu Bein Kararas no lori sira seluk bá oho iha Kasese Tutun, Wetutu-Kidun, Wesa-Modok, Aidak-Lulik no iha fatin seluk ne’ebé ita la hatene. Sira ne’e mesak to’os na’in, karau atan no ema kbiit laek, maibé sira iha hanoin ida hakarak fó sira-nia vida ba prosesu libertasaun da pátria,” Prezidente komisaun ba selebrasaun Masakre Kararas no atuál Sekretáriu munisípiu Viqueque, Teotónio da Silva Sarmento, hateten ba Agência Tatoli, hafoin ramata kari ai-funan, iha krus boot Kararas.
Notísia relevante : Autoridade Bibileo Viqueque loke kopa futeból Kararas hodi komemora loron istóriku
Teotónio da Silva haktuir, vítima sira ho brani saran-an tomak, fó sira-nia hirus matan ba kilat musan hodi militár tiru borus sira-nia isin, monu ba rai no mate hanesan balada lian laek, ran suli, isin namtate, ruin naklekar, kahur malu ho bee sulin to’o tasi mane.
“Asuwain no funu na’in timor-oan tomak luta hasoru inimigu hodi defende lia loos no justisa ba povu timor-oan tomak nia direitu ba ukun rasik-an. Sira-nia domin no sakrifísiu boot tebes. Ita sura selu la hotu, tanba lori sira-nia isin satan netik kilat musan ba inimigu atu timor-oan tomak bele hetan moris di’ak. Maski terus no mate hanehan ita, iha tempu naruk, iha dalan naruk to’o hetan liberdade,” nia realsa.
Tanba ne’e, Prezidente komisaun konsidera ema hotu presiza halo ezame konsiénsia tanba Timor-Leste moris nakonu ho istória oin-oin.
“Sira-nia mate mak sira-nia vitória, sira ruin naklekar hosi loro-sa’e to’o loro-monu, sira-nia ran sulin hosi tasi feto to’o tasi mane mak ita-nia liberdade no salvasaun,” nia tenik.
Iha biban hanesan, Reprezentante Veteranu hosi suku Bibileo, José Soares ‘Kiak Mesak’, haktuir, maski liu ona tinan 40, maibé povu Bibileo seidauk bele haluha istória.
“Nune’e, bainhira tama ba loron 17 setembru, ami tuur hanoin ami-nia família sira ne’ebé militár sira oho, ami sente ho matan been. Akontese Masakre Kararas tanba orientasaun komandu atu halo levantamentu timor laran tomak, maibé akontese de’it iha suku Bibileo loron 08 agostu 1983, depois ida-ne’e maka militár akumula hotu mane sira suku Bibileo hodi oho. Maski liu ona tinan 40, maibe ami-nia fuan sei moras tanba ami lakon família barak no feto sira hetan violasaun seksuál,” José konta tuir.
Nune’e, kada tinan povu Bibileo halo serimónia kari ai-funan iha krus boot tanba to’o ohin loron ekipa responsável seidauk hetan vítima balun nia ruin.
“Ho nune’e, ha’u husu ba Estadu hodi tau konsiderasaun ba Masakre Tahu Bem. Se laiha levantamentu 1983, 12 novembru 1991 mós laiha, maibé 12 novembru sai loron nasionál. Akontese levantamentu 1983 la’ós ami-nia hakarak maka halo maibé ne’e orientasaun hosi Komandu luta, ida-ne’e maka halo triste,” nia dehan.
Serimónia kari ai-funan ne’e partisipa hosi membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Viqueque, Autoridade lokál, veteranu no família sobrevivente hosi suku Bibileo.
Jornalista : Vitorino Lopes da Costa
Editora : Julia Chatarina





