iklan

POLÍTIKA

Bankada Governu vota kontra poposta FRETILIN ba projetu-lei indultu

Bankada Governu vota kontra poposta FRETILIN ba projetu-lei indultu

Deputadu FRETILIN, Joaquim dos Santos. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 09 outubru 2023 (TATOLI)—Deputadu hosi FRETILIN no membru komisaun A, Joaquim dos Santos, hateten iha diskusaun faze espesialidade ba projetu-lei númeru 1/VI (1a) kona-ba Prosedimentu Konsensaun Indultu no Komutasaun Pena ne’e, sira-nia parte hatama proposta ualu maibé proposta sira-ne’e maiória bankada Governu vota kontra.

Notísia Relevante: FRETILIN kontra totál projetu alterasaun lei indultu

Proposta ne’e rezultadu hosi audiénsia públika ho sosiedade sivil, autoridade judisiál, méritu jurista nia proposta mak halo ba proposta sira-ne’e, ne’ebé proposta ne’e opiniaun públiku la’ós bankada FRETILIN nian, nune’e hanesan Deputadu komisaun hatama iha konsensu hafoin nia parte ho tékniku atu hadia projetu-lei ne’e.

Primeiru mak hadi’a nia ámbitu legál, segundu atu haree kompeténsia Governu nian ketak labele kahur ho Prezidente Repúblika nian no terseiru oinsá bele haree protesaun ba vítima no obrigasaun ba kondenadu entaun rezultadu audiénsia ne’e orienta ema ba hamosu proposta.

“Entaun proposta dahuluk kona-ba definisaun, tuir projetu-lei ne’e definisaun kontra prinsípiu lejislasaun dutrina sivilista entaun ita hadi’a tiha nia definsiasaun tuir kódigu penal. Tuir mai nia natureza ne’e ita hadi’a ona tuir ita-nia konstituisaun natureza jurídika Timor. Projetu-lei tama mai ne’e kontra hotu kedas no proposta sira-ne’e pasa maibé barak la pasa,” nia hateten ba Agência Tatoli iha uma fukum PN, segunda ne’e.

Proposta datoluk ne’ebé la pasa mak kona-ba husu iha projetu-lei ne’e labele hasai legalidade kompeténsia ba Ministéiru Justisa nian fó fali ba Prezidente Repúblika (PR) tanba ne’e konstituisionál.

PR iha kompeténsia konstituisionál atu fó indultu maibé prosesu administrativu hotu-hotu la’ós kompeténsia PR nian, tanba ne’e projetu-lei ne’e viola nune’e husu emenda.

Maibé hamosu fali artigu 8 iha projetu-lei ne’e ko’alia kona-ba audiénsia ho Governu liuhosi komunikasaun liuhosi Primeiru-Ministru maibé laiha regra.

“Proposta ne’e hosi bankada Governu vota kontra tiha,” nia dehan

Proposta seluk la pasa mós kona-ba kriteiru regra PR atu fó indultu, nia tenke halo klasifikasaun bazeia ba regra komportamentu, no proposta la pasa mós la konkorda ho projetu-lei ne’e ba pena hotu-hotu PR tenke fó indultu,

“Aplikasaun lei ne’e mak aprova favoritizmu liu ba grupu ne’ebé iha relasaun di’ak ho polítika sira,” nia kestiona.

Aleinde ne’e, nia dehan, proposta la pasa ne’ebé husu hasai iha projetu-lei ne’e kona-ba lejitimidade iha projetu-lei ne’e sé mak husu indultu ba PR fó dalan.

Ba PR estranjeiru no xefe misaun diplomátiku bele husu direta ba PR, ne’e intertormensaun ba regra interna iha Timor-Leste labele halo lei no nasaun seluk mete ita nia uma laran.

Prezidente Komisaun A, Deputadu Patrocínio Fernandes, hateten semana kotuk projetu-lei ne’e hetan ona aprovasaun iha komisaun iha faze espesialidade no komisaun envia ona relatóriu no paresér ba meza PN hodi kontinua ajenda diskusaun iha plenária faze espesialidade no votasaun finál globál.

Nia dehan, iha diskusaun komisaun bankada opozisaun FRETILIN halo proposta maibé iha proposta balun aprova no balun la pasa.

Enkuantu, iha loron 3 fulan-outubru tinan ne’e, Parlamentu Nasionál liuhosi reuniaun plenária aprova projetu-lei númeru 1/VI (1a) Prosedimentu Konsensaun Indultu no Komutasaun Pena iha faze jeneralidade ho votu a-favór 37, kontra 22 no abstensaun haat (4).

Tuir relatóriu paresér inisiál komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál ne’ebé Agência Tatoli asesu ne’e haktuir ba projetu-lei ne’e iha artigu hamutuk 13, ne’ebé hahú hosi Kapítulu I (Dispozisaun Jerál) ho artigu haat kompostu hosi artigu 1 (Objetu), artigu 2 (Ámbitu), artigu 3 (Definisaun), artigu 4 (Natureza).

Kapítulu II Instrusaun inisiativa no desizaun ho artigu rua kompostu hosi artigu 5 (Lejitimidade), artigu 6 (Inisiativa), artigu 7 (Instrusaun), artigu 8 (Audisaun Governu), artigu 9 (Desizaun), artigu 10 (Efeitu), artigu 11 (Komunikasaun indultu, komutasaun no nia ezekusaun.

Kapítulu III Dispozisaun finál ho artigu rua hanesan artigu 12 revogasaun no artigu 13 Entrada vigór.

Enkuantu iha lei vijente, lei 5/2016, 25 maiu, kona-ba Prosedimentu Konseisaun Indultu no Komutasaun Pena, ho artigu existente hamutuk 11, kompostu hosi artigu 1 (Objetu), artigu 2 (Efeitu), artigu 3 (Kriteiru konsensaun), artigu 4 (Krime insuscetíveis indultu).

Artigu 5 Data anual ba konsesaun indultu no komutasaun pena, artigu 6 aprezentasaun pedidu indultu no komutasaun pena, artigu 7 Instrusaun, artigu 8 Paresér no remesa autor, artigu 9 Dekretu Prezidensiál no libertasaun imediata rekluzu, artigu 10 revogasaun no artigu 11 entrega em vigór.

Tuir relatóriu paresér Komisaun A haktuir, eliminasaun ba limitasaun poder indultu, enkuantu iha lei vijente trata la’ós de’it prosedimentu, maibé kontein mós norma inside kona-ba exersísiu poder indultar, iha artigu 3,4 no 5, nune’e projeu-lei pretende apenas norma prosedimentál, elimina norma fixa parametru no limite ba poder de indultar.

Projetu-lei ne’e introdús definisaun foun “Indultu” no “Kkomutasaun pena”,  substansialmente diferensa hosi Kódiku Penál, indultu apenas perdaun totál pena no la’ós perdaun parsiál, no komutasaun pena pasa la’ós so komutasaun (troca de uma pena por outra) hanesan mós diminuisaun pena.

Ba natureza no fundamentu indultu, lei atuál la kontein definisaun natureza indultu nein refere razaun indultu bazeia, kontráriu ho projetu-lei ne’e define natureza indultu hanesan “intervensaun polítika” no define ho nia fundamentu “razaun umanitária”.

Ba iha revogasaun indultu, projetu-lei mantein posibilidade revogasaun indultu, mas afasta-se filosófia hosi lei vijente.

Iha projetu-lei ne’e mós introdús inovasaun iha matéria rekere indultu (lejitimidade) hosi Xefe Estadu estranjeiru no reprezentante misaun diplomátiku.

Kona-ba instrusaun, iha lei vijente prosesu inklui konsulta paresér ne’ebé prodús hosi órgaun justisa envolve iha ezekusaun pena, hanesan serbisu prizionál, Ministériu Públiku no Tribunál (artigu 7, 8), maibé iha projetu-lei ne’e elimina konsulta hosi instánsia sira-ne’e.

Ba efeitu indultu, referénsia dahuluk halo kona-ba reperkusaun direta ho definisaun foun proposta iha projetu-lei ne’e iha eleitu indultu no komutasaun pena, tanba ho razaun refere difinisaun efeitu indultu pasa perdaun totál maibé la’ós perdaun parsiál.

Tanba pasa efeitu komutasaun pena, diferensa substansiál reprezenta inovasaun introdús hosi projetu-lei ne’e dahuluk (i) iha estinsaun efeitu sívil kondenasaun, ida-ne’e responsabilidade sivil decorrente krime iha forma indemnizasaun sivil no daruak (ii) iha kanselamentu iha rejistu kriminál ba kondenasaun kona-ba a qual recaiu indultu.

Notísia Relevante: Komisaun A aprova ona artigu haat projetu-lei indultu iha espesialidade

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!