DILI, 09 outubru 2023 (TATOLI)—Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomás do Rasário Cabral, hateten konsellu suku iha territóriu nasionál sei simu osan insentivu kada fulan bazeia ba proposta-lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ne’ebé Parlamentu Nasionál aprova ona.
“Konsellu suku hanesan xefe suku, xefe aldeia, pesoál apoiu servisu administrasaun suku, delegadu no delegada ho lia-na’in sira, atu kontribui pás no estabilidade iha aldeia no suku laran, tanba ne’e mak ita bolu insentivu la’ós saláriu Nune’e, kada fulan ne’e konsellu suku sei simu insentivu,” Ministru Tomas Cabral hateten liuhosi Meet the Press ne’ebé Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) iha Palásiu Goverenu, sesta semana kotuk.
Ida-ne’e akontese bazeia ba Dekretu-lei númeru 9/2016, 4 maiu, aprova primeira alterasaun ba dekretu-lei numeru 6/2014, 26 fevereiru, nian kona-ba rekursu materiál no insentivu finanseiru nian ba lideransa komunitária sira.
Dekretu-Lei númeru 6/2014, 26 fevereiru, prevee tiha ona insentivu materiál no finanseiru lubun ba lideransa komunitária sira-ne’ebé sei abilita sira atu halo kontinua fin hirak-ne’e ho forma kondigna.
Maibé, atu bele alkansa tomak objetivu sira Governu nian, iha matéria valorizasaun ba papél Suku sira nian kona-ba prestasaun bens no servisu públiku sira, ba insentivu finanseiru no rekursu materiál hirak-ne’ebé transfere tiha ba ida-ne’e, tenke reforsa ho forma uitoan-uitoan, liuliu ba sira hirak-ne’ebé disponibiliza tiha insentivu finanseiru no rekursu materiál ho forma subsídiu operasionál.
Tuir rejime jurídiku ne’ebé vigora hela, subsídiu operasionál fó hodi selu akizisaun ba bens no servisu, hanesan mós halo kontratasaun ba pesoál apoiu ba administrasaun Suku, hodi nune’e asegura funsionamentu regulár ba ninia atividade sira no kuantitativu hirak-ne’e rasik sei hatuur ho proporsionál tuir númeru aldeia hirak-ne’ebé hamutuk sai suku ida.

Antes ne’e, iha 09 dezembru 2021, Parlamentu Nasionál aprova proposta-lei Orsamentu Jerál Estadu 2022 iha espesialidade ho montante $2,770.680 hodi aumenta insentivu kada fulan ba membru konsellu suku kompostu hosi xefe suku, xefe aldeia, pesoál apoiu administrasaun suku, delegadu no delegada ho lia-na’in sira, ho rezultadu votasaun a-favór 49, kontra 0 no abstensaun 11.
Ho aprovasaun ne’e, xefe suku ne’ebé antes ne’e ho insentivu kada fulan ida $140 hasa’e ba $250, xefe aldeia antes ne’e ho saláriu kada fulan ida $100 hasa’e ba $150, pesoál apoiu servisu administrasaun suku antes ne’e ho saláriu kada fulan ida $115 hasa’e ba $140, delegadu no delegada ho lia-na’in sira antes ne’e ho saláriu ho $30 hasa’e ba $40 kada fulan.
“Proposta númeru 55 bele dehan agora valoriza ita-nia lidér komunitária sira dezde 2003 instala konsellu to’o ohin loron, dala barak ita sente sira mak hamutuk ho povu no kualker Governu ida tun sira mak atende. Nune’e, merese tau duni osan insentivu aumenta ho valorizasaun oinsá hakbiit servisu di’ak liután,” Deputadu proponente, Antoninho Bianco, hateten iha plenária PN, kinta ne’e.
Nia hatutan, proposta ne’e hametin estrutura baze konsellu suku hodi servisu hamutuk ho Governu lori dezenvolvimentu nasaun nian.
Proposta ne’e ho títulu (Servisu/Órgaun) Ministéiru Administrasaun Estatál (MAE), kategória despeza transferénsia públika ho programa kódiku 025 kona-ba dezentralizasaun administrativa no podér lokál, dotasaun inisiál $21,118.045 ho alterasaun aumenta $2,770.680, nune’e dotasaun finál sa’e ba $23,88.725, ho adisionál alterasaun aumenta $2,770.680 sei kobre ba subsídiu autoridade lokál no aumenta subsídiu mensál.
Iha territóriu nasionál ne’e, xefe suku sira hamutuk 452 hosi suku 452, xefe aldeia 2,233, pesoál apoiu administrasaun suku 452, delegadu ka delegada no lia-na’in 5,822 iha territóriu tomak inklui Rejiaun Administrativa Espesial Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).
Xefe suku la tama dala 21 ne’e tenke troka
Aleinde ne’e, Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomás Cabral, hateten bainhira xefe suku ida mak la marka prezensa dala 21 iha sede suku ne’e tenke troka no nomeia fali ema seluk.
“Lei ne’e klaru katak iha loron 21 mak xefe suku la marka prezensa iha sede suku ne’e, konsellu suku reúne no troka kedas nia ho membru Konsellu suku depois hein konvoka enkontru hodi hili fila-fali ema seluk,” nia hateten.
Entretantu, xefe suku Bemori, postu administrativu Nain Feto, munisípiu Dili, Cristalina Pereira Soares de Oliveira, hateten xefe suku sempre obedese ba desizaun saida de’it karik la kumpre servisu suku nian bainhira la tama servisu.
“Kuandu Xefe Suku ida mak la tama servisu ka la fó karta rekoñesimentu hodi subtitui fali seluk mak to’o dala-21, konserteja hetan atensaun hosi superiór sira tanba ida-ne’e falta. Ida-ne’e bele dehan la obedese ona ba regra ka servisu suku nian no laiha responsável, entaun konsellu suku iha direitu atu fó atensaun,” nia esplika.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes




