DILI

Dili Day ba dala-254 ho lema Dili “MOS” no “BERTAISS”

Dili Day ba dala-254 ho lema Dili “MOS” no “BERTAISS”

Imajen kapitál Dili hosi anin leten. Imajen/Espesiál.

DILI, 10 outubru 2023 (TATOLI)–Iha kompromisu polítika ba loron 120 nian, Governu liuhosi Sekretáriu Estadu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, hakarak nakfilak sidade Dili sai furak hodi hamosu lema foun “MOS” (Moos, Organizadu no Saudável).

SEATOU nia prezensa halo inspesaun ba negosiante sira-ne’ebé utiliza espasu públiku faan sasán no komunidade haki’ak animál hanesan haki’ak fahi no halo fahi-luhan besik uma ne’ebé afeta ba komunidade nia saúde.

“Ami-nia prezensa atu hadi’a merkadu boot iha kapitál Dili hodi akumula negosiante no buka fasilidade hodi kompleta merkadu rua ne’e, nune’e ita-nia maluk ne’ebé foin lalais muda hosi fatin públiku sira hanesan Bairru Pite, Kampung Baru, Elemloi, tasi-ibun Largo, hodi labele hamosu engarafamentu ba movimentasaun transporte nian iha dalan públiku,” nia dehan ba Agência Tatoli liuhosi programa “Entrevista Eskluziva” iha estúdiu Farol, Dili, segunda ne’e.

Komunidade ne’ebé hela iha mota-ninin no mota-laran área Comoro kontinua hetan inundasaun hafoin udan-boot iha foho Kasnafar no Aileu, segunda, 21/2/2022.Imajen TATOLI/António Dasiparu

SEATOU halo inspesaun ba negosiante faan sasán iha espasu públiku no komunidade haki’ak no halo fahi-luhan la saudável iha Dili to’o Hera-Metinaro ne’e, nu’udar kompromisu ida ne’ebé hakarak halo sidade Dili sai sidade matak hanesan lema MOS (Moos, Organizadu no Saudável) atu Dili moos livre hosi lixu ne’ebé lekar ba-mai iha sidade laran, sai sidade ne’ebé organizadu, sai sidade saudável no sidade dame bae ma hotu.

Maibé, esforsu no asaun hirak ne’e dala barak hala’o ho domin maibé mós tanba buat seluk inspesaun ne’ebé hala’o hodi sobu baraka sira iha dalan públiku sira-ne’e la’o loron sorin de’it, nune’e loron aban fali lixu nafatin naklekar iha sidade Dili nia laran.

Abitante iha Kapitál Dili, Agostinha Gomes, hateten atu kria sidade Dili nia ambiente sai matak no buras ne’e presiza ema hotu nia konxiénsia atu soe lixu iha lixeira ne’ebé Governu prepara iha fatin públiku.

“Ambiente no be mós la favorável, tanba dala barak ita soe lixu arbiru no la soe iha lixeira. Ida-ne’e la fó imajen diak ba kapitál no ambiente Dili,” nia hateten ba Agência Tatoli iha Motael, segunda (09 setembru 2023) ne’e.

Nune’e, joven ne’e husu ba IX Governu Konstitusionál atu fahe informasaun ka halo sensibilizasaun ba populasaun sira kona-ba oinsá soe lixu iha lixeira iha fatin públiku, nune’e bele kria Dili sai sidade moos, organizadu no daudável.

Abitante seluk, Ramalia Ximenes Cardoso, hateten populasaun presiza kontribui ba Dili moos liuhosi soe lixu iha lixeira, atu kapital Díli ne’e bele iha imajen ne’ebe furak liu atu ema sente no moris saudável.

“Ha’u hakrak fó hanoin ba ita-nia komunidade atu soe foer tuir iha lixeira, atu nune’e ita-nia sidade Díli bele mos hanesan rai sira seluk,” nia dehan ba Agência Tatoli iha Vila Verde.

Nune’e mós, abitante seluk Joven Kiki Ramalha husu atu ema hotu kumpre regra ne’ebe Governo kria hodi soe lixu iha lixeira, tanba hahalok soe lixo arbiru bele prejudika ambiente no bele afeta ba ema-nia saúde

“Ema barak sei soe lixu arbiru. Hanesan han karik, la soe foer iha fatin apropriadu. Sira soe lixu nara-naran de’it, halo sidade Dili nia oin sai naburut. Tanba, iha ema balun de’it mak soe lixu iha lixeira,” nia hateten.

Tuir observasaun, lixu nafatin lekar ba-mai iha kapitál Dili hanesan iha Jardin Largo de Lecidere, O5 De Maio iha Colmera, Jardim iha edifísiu Partidu Demokrtátiku (PD) nia oin, iha dalan ninin hosi Becora, Colmera, Kuluhun, Fatuhada, Tasi-Tolu no instituisaun públiku sira mós ninia oin sabraut tanba lixu lekar ba-mai iha uma tatis sira-ne’e.

Planu ordenamentu territóriu

Antes ne’e, antigun Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, hateten Governu liuhosi enkontru Konsellu Ministru (KM) aprova ona rejime jurídiku ba planu ordenamentu territóriu iha nível nasionál no munisipál (10 outubru 2022), nu’udar rezultadu hosi dekretu-Lei Nú. 35/2021, loron 29 fulan-dezembru.

Abitante iha mota-ibun Ponte Comoro III sai vitima ba impaktu inundasaun iha domingu (04/04). Imajen TATOLI/António Gonçalves.

“Ho ida ne’e, ita iha ona kuadru jurídiku ne’ebé permite ita atu elabora planu munisipál sira kona-bá ordenamentu territóriu ba munisípiu sira hotu no elaborasaun planu sira ne’e, sempre hakarak simu partisipasaun hosi populasaun liuhosi sira-nia matenek no esperiénsia. Entaun, planu hirak ne’e estabelese regra hirak ne’ebé atu hanorin no fó orientasaun mai ita, kona-ba oinsa uza, okupa no transforma rai,” Miguel Pereira de Carvalho hateten liuhosi ninia diskursu iha ámbitu komemorasaun ‘Dili Day’ ba dala-253 (10 outubru 2022), iha resintu Autoridade Munisípiu Dili.

Nia hateten, hakarak fokus liu ba sidade Díli bele sai sidade kapitál ida-ne’ebé hetan prestíjiu internasionál no revee hela Planu Urbanizasaun Sidade Díli nian.

Planu urbanizasaun sidade Dili nia objetivu mak atu estabelese estratéjia dezenvolvimentu ba sidade Díli no modelu organizasaun ba ninia territóriu hodi hatuur ninia limite urbanu no sei estabelese rejime kona-ba atu uza, okupa no transforma rai.

“Hosi buat hirak ne’e sei define lokalidade, dezenvolvimentu no forma hirak konkretu ba implementa rede infraestrutura no ekipamentu koletivu sira. Entaun, buat hirak ne’e ninia objetivu maka atu permitiekreximentu ekonómiku no sosiál iha Dili ho forma ida sustentável, hodi aumenta bein-estar ema hotu nian, ne’ebé horik iha sidade ne’e,” nia dehan.

Haree ba ordenamentu atuál sidade Díli nian, mak ninia atualizasaun implika servisu ida-ne’ebé multisektorál, atu hala’o hamutuk ho entidade hirak relevante, hodi bele ultrapasa dezafiu oioin ne’ebé eziste, hanesan populasaun aumenta ba bebeik, okupa espasu urbanu, infraestrutura no ekipamentu urbanu hirak ne’ebé hetok sai lahuk no liu ona prazu.

Mehi bahat sidade Dili sai furak

Antes ne’e mós, antigu Xefe Governu VIII Governu Konstitusionál, Taur Matan Ruak, iha mehi boot hakarak atu bahat sidade Dili sai furak liuihosi mestre planu ba ordenamentu sidade Dili ne’ebé nakfilak sidade Dili sai sidade “matak” no sidade “dame”.

VIII Governu KOnstitusionál halo ona preparasaun ba mestre planu ba ordenasaun sidade Dili, ho mehi ida katak iha Metinaro sei sai fatin espansaun hosi Dili mai iha parte Leste ne’e, tanba bainhira iha ona planu rekualifikasaun sidade Dili, edifísiu Parlamentu Nasionál mós sei muda sai hosi Dili, Universidade Estatál sira sei ba hotu Aileu no portu Dili muda ona ba Tibar-Liquiça.

Komuniddade ne’ebé hela iha mota-ninin no mota-laran área Comoro nia uma hetan estragu hafoin udan boot iha foho Kasnafar, Aileu no Ermera halo bee-mota tuun hodi rezulta inundasaun, sesta (25/2/2022). Imajen TATOLI/António Dasiparu.

“Ho nune’e, neineik-neineik sei iha kondisaun ida di’akliu hodi halo abitasaun fatin ka uma ba família 2000, sira atu hela iha Metinaro no Tasi-Tolu, atu iha futuru sidade Dili bele sai fatin ida furak. La’ós sidade Dili ida hanesan agora ne’e, kuaze iha mota ibun no rai-lolon sira ne’e ema okupa hotu halo sidade Dili nia oin ne’e sai estraga hotu,” antigun Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hateten liuhosi diskursu iha serimónia inaugurasaun ba eskola Tékniku Vokasionál, Maria Regina Guterres, iha Wenunuk, Metinaro, tersa (31 janeiru 2023).

Nia preokupasaun kona-ba populasaun harii uma iha mota ibun no rai-lolon ne’ebé estraga sidade Dili nia oin ne’e, agora sai tebes realidade.

Hosi odamatan boot iha parte loromonu, iha Tasi-Tolu-Dili ne’ebá, matan hateke ba rai-lolon iha fatin protejida Tasi-Tolu ne’e, populasaun harii uma hatuur-aan hanesan bani nia knuuk tara-aan iha ai-hanek nia sanak sira be wa’in ba wa’in.

Iha Implementasaun lei 2003/2018 ne’e, Autoridade Munisípiu Dili halo rigór ba komunidade la’ós atu sobu komunidade nia uma maibé fó hanoin no fanu sira-nia konxiénsia atu kuidadu aan bainhira udan no mosu inundasaun.

Nune’e, iha estabelesimentu estrutura orgánika ba Autoridade Protesaun Sivil hodi implementa ka ezekuta Lei Protesaun Sivil númeru 12/2020, 2 dezembru, hodi kriminaliza komunidade ne’ebé harii uma iha fatin risku ba dezastre naturál hanesan mota-ninin, foho lolon, tasi ninin no besik lagoa sira.

Iha Lei Protesaun Sivil númeru 12/2020, 2 dezembru, iha artigu 21 ko’alla kona-ba utilização do solo ka uza rai, fó biban ba protesaun sivil serbisu hamutuk ho instituisaun sira hanesan Dirasaun Nasionál Terras no Propriedade (DNTP), Ministériu Planu Ordenamentu (MPO), Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), atu bele halo medida prevensaun hanesan tau plaka hodi bele fó hatene ba komunidade ne’ebé hela iha fatin risku dezastre nian.

Tanba, Dekretu-Lei númeru 33/2008 bandu totál komunidade atu labele hela iha fatin risku hanesan mota ninin, fohololon no tasi ibun, tanba bele tau risku ba sirania an, maibé populasaun iha sidade Dili nia karáter nunka atu rona autoridade sira.

Tuir dadús ikus hosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) relata katak família hamutuk 2.558 mak daudaun ne’e hela iha área risku dezastre naturál iha munisípiu Dili, ne’ebé hela besik mota ninin, fohololon no lagoa ninin.

Istória harii sidade Dili

Sidade Dili hahú harii iha 10 outubru 1769 no sai hanesan kapitál Timor-portugés. Iha tinan ne’e duni, sidade ne’e iha uma lubun de’it ne’ebé harii ho uma-tali no hetan protesaun hosi trinxeira no baluarte sira. Liu tiha tinan 44, hafoin hahú konstrusaun sidade Díli iha tinan 1813, abitante hela iha Díli ne’e ema-na’in 1769.

Iha 1852, ema ne’ebé horik iha Díli hamutuk 3017 no iha tinan 1879 ema-ne’ebé hela iha sidade Dili hamutuk 4.114. Iha Governador José Maria Marques nia ukun, nia haruka halo Díli sai sidade, ne’ebé iha fulan janeiru tinan 1864 sa’e ba kategória hanesan sidade. Maibé, foin iha tinan 1940 mak Díli sai nu’udar Kosellu.

Entaun, entre 1881 no 1888, hahú hadi’a estrada hirak ne’ebé liga sidade Díli ho fatin hirak ne’ebé besik Díli, no hahú loke mós rede abastesimentu bee nian ida no harii Faról hodi leno fatin ba ró sira atu tama-sai Dili.

Nune’e, ho ida-ne’e, katedrál no edifísiu Kámara Munisipál Díli harii iha hahú sékulu XX. Tanba ne’e, iha janeiru 1942, tropa australianu sira tuun ho ró iha Díli no sira hato’o razaun katak illa Timór ne’e importante ba defende Austrália, karik forsa Japaun nian sira ataka Austrália.

Entaun, iha fulan ida tuir mai, Japaun tama iha Timór no hela iha Timór to’o setembru 1945. Durante períodu ida-ne’e, Díli hetan bombardeamentu hamutuk 94 hosi aviaun Austrália nian sira.

Bainhira segunda guerra mundiál ramata, maka Portugál fila mai ukun fali Timor. Iha tempu ne’e, tenke harii hikas fali sidade Dili, tanba hetan destruisaun hafoin segunda guerra mundiál no bele adapta aan ba dezáfiu hirak foun ne’ebé atu mosu daudaun.

Rejistu sira hatudu katak, entre 1959 to’o 1963, liuhosi komandu governador Filipe José Freire Temudo Barata, harí pontikais Díli, nune’e mós loke fila-fali bee dalan ba bee foer sira no hatama bee hemu no eletrisidade, no iha tempu ne’ebá harii mós eskola sira, hospitál sira loke no hadi’a mós estrada foun sira.

Iha 1965, ema hela iha Sidade Díli neé hamutuk na’in-10.338. Entaun, Governadór seluk tuirmai, ne’ebé kaer ukun to’o 1967, jenerál José Alberty Correia, nahe alkatraun ba estrada hirak prinsipál iha Díli, hanaruk tan eletrisidade hodi lakan ba horas 24 nia laran, aprova mós Lei hirak kona-ba kondisaun estétiku, relasiona ho ijiene no konfortu bainhira ema atu harii uma ida.

Entre 1968 no 1972, bainhira jenerál José Nogueira Valente Pires mak ka’er ukun, Kámara Munisipál harii bairru sosiál sira-ne’ebé atu fahe ba populasaun hirak kbiit-laek sira.

Iha 1972, Díli hetok aumenta tan ema-ne’ebé mai horik iha sidade. Tanba, tuir rejistu, ema hamutuk na’in-17.000 (rihun sanulu resin hitu) ma hela iha Dili iha 1972 no ema besik na’in-40.000 mak hela iha Dili molok atu Timor Proklama ninia ukun rasik aan iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975.

Hosi sidade Dili nia istória, ne’ebé hahú iha 1965 ne’e ema-ne’ebé hela iha Sidade Díli ne’e hamutuk na’in-10.338, to’o agora bazea ba sensu populasaun 22 ne’e iha populasaun totál hamutuk 324.269 mak hela iha Dili, ne’ebé kompostu hosi feto hamutuk 160.291 no mane hamutuk 163.978.

Signifika katak iha konstalasaun populasaun barak hosi munisípiu 12 seluk ne’ebé mai buka moris no hela iha sidade Dili ne’e, sei kontribui hodi nakfilak Dili sai sidade MOS (Moos, Organizadu no Saudável) tuir IX Governu Konstitusionál nia kompromisu, ne’ebé liuliu Sekretáriu Estadu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) mehi daudaun ne’e.

Hein katak, Sekretáriu Estadu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, nia mehi halo sidade Dili sai furak ne’e sai sidadaun sira-ne’ebé hela iha sidade Dili ne’e nia mehi no responsabilidade atu nakfilak sidade Dili sai sidade “MOS” (Moos, Organizadu no Saudável) no sidade BERTAISS (Bersih, Tertib, Aman, Indah, Sehat dan Sopan).

Nune’e, atu halo sidade dili sai “MOS” no BERTAISS, hanesan lírika múzika ne’ebé fraze balun hateten “Ai-kasi funan buras, halo Dili matak” ne’e halo sidade sai matak no buras hanesan múzika “Rai Dili, Rai Sidade” tuir mai ne’e;

Rai Dili, rai sidade

Sé mak lahatene

Se ó la fiar karik

Hakat liu took mai

Ai-kasi funan buras

Halo Dili matak

Dili rai sidade sé mak liután ó

 

Hakarak la’o pasear

Ba rai-henek mutin

Se sente laran kma’an

Liu ba Tasi-Tolu

Tuir dalan ibun koko took ikan sabokon

Maibé sei furak liu habokon ho tua-mutin

 

Hakarak sa’e ba foho

Liu took ba Cablaki

Se sente laran kma’an

Liu ba Ramelau

Ai-funan no ai-talik

Nani tuir foho leten

Manu-fuik ai-laran

Moris ho hakmatek.

Parabéns ba sidade Dili ne’ebé ohin selebra anivarsáriu ba dala- 254 (10 outubru 1769-10 outubru 2023). Hein katak timoroan hotu bele májia (sulap) sidade Dili sai sidade “MOS” (Moos, Organizadu no Saudável) no sidade “BERTAISS” (Bersih, Tertib, Aman, Indah, Sehat dan Sopan) iha loron ohin, loron aban no ba nafatin. Parabéns.

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór        :  Cancio Ximenes

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!