BALI, 11 outubru 2023 (TATOLI)—Reuniaun nível a’as Archipelagic and Island States Forum (AIS Forum)/Fórum Nasaun Arkipelájiku no Illa ba dahuluk, kuarta ne’e, konklui ona, ne’ebé partisipante sira komprometidu hodi kria polítika di’ak ida hodi kombate mudansa klimátika.
Ministra Negósiu Estranjeiru Indonézia, Retno Marsudi, liuhosi konferénsia imprensa relata, líder sira konkorda atu hametin kooperasaun iha kontestu AIS Forum ho modelu akordu ida no estabelese organizasaun internasionál.
“Iha pontu importante haat ne’ebé haktuir iha deklarasaun ne’e hanesan mitiga mudansa klimátika, ekonomia azul, ekonomia no turizmu, kombate lixu iha área kosteira, ordena tasi ho di’ak. Ami mós tau hamutuk ona hanoin ida atu motiva foin-sa’e sira ne’ebé iha ideia di’ak hodi hasoru mudansa klimátika,” Ministra Retno Marsudi hateten bainhira akompaña Prezidente Repúblika Indonézia, Joko Widodo ‘Jokowi’, iha sala Singaraja, Sentru Konvensaun Nusa Dua Bali (BNDCC, sigla inglés).
Relasiona ho desizaun ne’e, entidade sira orienta membru Governu kada país atu hahú diskute roteiru kona-ba problema modeladór. Pontu importante seluk maka kona-ba kooperasaun serbisu importante sira ne’ebé sei hala’o iha tempu sira tuir mai.
Notísia relevante : AIS Forum, Xanana manifesta Timor-Leste vulnerável ba mudansa klimátika
Iha biban hanesan, Prezidente Jokowi, dehan, reuniaun nível a’as ne’e nu’udar prinsípiu konsistente ba solidariedade, unidade no inkluzividade, ne’ebé hanesan ponte ida ba serbisu hamutuk hodi dezenvolve nasaun no illa sira.
“Indonézia komprometidu atu prevee orsamentu ba mudansa klimátika no kria ideia inovativu hodi ordena tasi iha futuru,” Xefe Estadu ne’e afirma.
Jokowi konsidera, fronteira tasi la’ós atu hafahe maibé atu hametin liután relasaun entre nasaun ida ho nasaun seluk. Tanba ne’e, liuhosi AIS Forum konvida nasaun hotu hodi kolabora di’ak tanba unidade no kooperasaun sai xave ba progresu.
Iha sorin seluk, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten, nu’udar partisipante, nia parte apoia pontu haat tanba konsidera relevante tebes hodi tau hamutuk hanoin no kria polítika di’ak kada nasaun hodi kombate mudansa klimátika, tanba illa kiik sira iha mundu mak sofre maka’as.
“Iha reuniaun ne’e, sira husu hosi Governu hotu atu tuur hamutuk hodi ko’alia kona-ba problema boot ne’e, di’ak tebes tanba ita mós hola parte iha AIS Forum, tanba ita temi arkipelájiku ne’e katak hanesan Indonézia ne’ebé illa barak tebes. Kontente tanba nasaun São Tomé Prínsipe, Cabo Verde mós partisipa, hosi pasífiku nian Fiji, Samoa, Tonga, Vanuatu,” nia tenik.
Xefe Governu nota, ohin loron situasaun boot ba mundu nian maka mudansa klimátika no iha parte seluk Timor-Leste sai nu’udar observadór ba fórum pasífiku.
“Ha’u sei lembra katak iha tinan lubuk ida liubá, ha’u ba to’o iha ne’ebá ne’e tasi sa’e daudaun ona, rai balun hanesan rai kiik, daudaun ona tanba tasi sa’e, iha momentu ne’ebá ha’u hakilar kedas katak rai boot sira ne’ebé provoka mudansa klimátika ne’e provoka rai sira ne’ebé agora sofre, ne’ebé iha ne’ebá hotu-hotu temi inklui ha’u, temi katak, rai kiik sira mak sofre liu fali mudansa klimátika do que rai boot sira,” Xanana salienta.
Tanba ne’e, líder nasaun sira ne’ebé partisipa iha reuniaun nível a’as ne’e, hotu-hotu iha kompromisu atu haree ba problema mudansa klimátika, tanba konsidera tasi hanesan fonte ba ema-nia moris, tanba ne’e presiza konserva didi’ak tasi.
“AIS Forum ne’e hatudu komprimisu bele serbisu hamutuk liután hodi haree ba polítika nasaun ida-idak nian, nomós buat ruma ne’ebé hamutuk bele aprezenta ba komunidade internasionál. Ne’ebe hahú agora país sira ne’e kompromitidu atu serbisu hamutuk hodi aprezenta oinsá maka serbisu hamutuk, aprezenta país nia pozisaun idak-idak ba iha Organizasaun Nasaun Unida (ONU, sigla inglés),” nia akresenta.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina




