DILI, 21 novembru 2023 (TATOLI)—Xefe bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten bankada deside retira hosi diskusaun iha plenária faze finál globál ba alterasaun lei RAEOA no estabelese ZEESMS, tanba meza la konsidera petisaun hosi povu Óe-Cusse.
Notísia Relevante: PN aprova alterasaun lei kriasaun RAEOA-ZEESM iha finál globál
“Ami retira, tanba tuir konstituisaun sidadaun ida iha direitu atu hato’o petisaun mai iha Parlamentu no petisaun ida-ne’ebé ami refere petisaun mai hosi povu Oé-Cusse ne’ebé sira husu atu suspende debate no aprovasaun lei kona-ba atu retira autonomia ho jestaun finanseira hosi RAEOA. Suspende to’o PN halo apresia lai ba petisaun, hodi halo konsultasaun ne’e direitu partisipasaun polítika sidadaun nu’udar Oé-Cusse oan tanba liga direita ba ema Oé-Cusse nia direitu ne’ebé konsagra iha konstituisaun,” Xefe bankada FRETILIN ne’e hateten ba jornalista sira liuhosi konferénsia imprensa iha uma fukun PN, tersa ne’e.
Oé-Cusse iha estatutu espesiál merese hetan tratamentu espesiál ne’ebé sira goza tiha ona durante tinan sia, maibé bainhira atu retira fila-fali estatutu espesiál ho autonomia sira-ne’e hotu tenke liuhusi konsultasaun.
Povu Oé-Cusse nu’udar sidadaun halo ona petisaun no Parlamentu Nasionál (PN) liuliu deputadu sira hanesan reprezentante povu tenke halo duni apresiasaun tuir ninia tramitasaun no mekanizmu rejimentál.
“Maibé ida-ne’e la halo. Ami insiste beibeik mós hakarak halo nafatin atu halo aprovasaun finál globál, loloos labele. Ha’u nu’udar Xefe Bankada husu tan pontu orden atu fundamenta tan ami-nia ezijénsia ne’e, Prezidente Parlamentu la fó tan tempu até taka tan mikrofone ba ha’u,” nia dehan.
Tanba ne’e, bainhira proposta-lei kriasaun RAEOA no ZEESM ne’e promulga hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, mak hosi parte bankada FRETILIN sei haree atu halo rekursu ba Tribunál Rekursu.
Tuir nia, petisaun tama iha Parlamentu Nasionál iha loron 23 outubru 2023, no antes proposta-lei ne’e tama iha diskusaun espesialidade no suspende prosesu alterasaun ba Lei númeru 3/2014 hodi permite atu rona uluk aspirasaun sira hosi populasaun Oé-Cusse.
Bankada FRETILIN konsidera, meza Parlamentu Nasionál viola direitu povu Oé-Cusse nian ne’ebé konsagra iha konstituisaun artigu 48, kona-ba direitu ba petisaun.
Petisaun nu’udar direitu konstitusionál sidadaun nian no meza Parlamentu Nasionál la halo uluk apresiasaun tuir mekanizmu no tramitasaun rejimentál, artigu 155 to’o 160 Rejimentu Parlamentu Nasionál.
Bankada konsidera meza ignora petisaun povu Oé-Cusse nian ho forma organizada no sistemátiku hodi aprova uluk lei depois mak halo apresiasaun ba petisaun ne’ebé aprezenta, ne’ebé sei la vinkula no la fó ona efeitu ba hadi’a lei ne’e.
Nune’e, bankada FRETILIN deside retira hosi plenária tanba meza PN la promove ona prinsípiu demokrásia partisipativa, entaun bankada FRETILIN deside retira hosi sala plenária hodi la partisipa iha debate proposta-lei ne’e iha finál globál.
Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, hakarak hatán ba preokupasaun bankada FRETILIN nian.
“Petisaun ne’e vai o depois Governu haruka lejislasaun ne’e mai, ne’ebé seiñor Deputadu hatene liu, prosesu la hanesan la hamutuk kona-ba petisaun ita tau iha ne’e ba iha komisaun apresia prazu loron 90 prorogavel no elabora relatóriu, ne’ebé laiha razaun atu impede prosesu lei ne’e atu hato’o iha ne’e,” nia hateten.
Petisaun mai dala-rua, ida diretamente Prezidente PN la’ós ignora maibé nia-parte baixa ba komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál antes ka depois submisaun lejislasaun.
Daruak, petisaun ida ikus hato’o ba Prezidente Repúblika atu impede hapara Deputadu sira atu halo lei.
“Ida-ne’e la loos, katak sidadaun iha Oé-Cusse hakarak Deputadu sira lalika halo lei, ha’u hanoin prosesu keta-ketak. Konstituisaun artigu 48, sim iha direitu, maibé Parlamentu iha mós regulamentu no regulamentu liga ho petisaun, ne’ebé petisaun iha komisaun A, ha’u hatun hotu rua ba ne’eba,” nia hateten.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes




