iklan

EKONOMIA, DILI, HEADLINE

BCTL halo konsultasaun públiku kona-ba elaborasaun planu estratéjiku setór finanseiru 2025-2035

BCTL halo konsultasaun públiku kona-ba elaborasaun planu estratéjiku setór finanseiru 2025-2035

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão no Governador BCTL, Helder Lopes, abertura ba enkontru elaborasaun no públika estratéziku setór Finanseiru iha Timor-Leste tinan 2025-2035, iha sala auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, Ministériu Finansa, sesta (10/04). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 10 maiu 2024 (TATOLI) –  Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL-sigla portugés), sesta ne’e,  iha edifisiu Ministériu Finansas Dili, hala’o konsultasaun públiku molok elabora planu estratéjiku dezenvolvimentu setór finanseiru 2025-2035.

Biban ne’e, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o parabéns ba BCTL ne’ebé ho inisiativa atu husu parte hotu nia hanoin molok elabora planu estratéjiku dezenvolvimentu setór finanseiru ba tinan 10.

“Parabéns ba Banku Sentrál ho inisiativa ida ne’e, atu husu parte hotu nia hanoin kona-ba planu estratéjiku finanseiru, ida-ne’e importante tebes ba vida nasaun ida ne’e nian,” Xefe Governu hatete.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Imajen Tatoli/Francisco Sony

Primeiru-Ministru dehan, tenke kria duni planu estratéjiku ne’e hodi bele jere osan povu nian ho di’ak.

Tuir  nia, planu estratéjiku finanseiru iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 hatete ekonomia deversifikada mak sai baze ba dezenvolvimentu nasaun no baze ba setór privadu ne’ebé forte.

Iha fatin hanesan, Governadór BCTL, Helder Lopes, afirma, konsultasaun ne’e importante liu atu parte hotu kontribui hanoin hamutuk ba elaborasaun planu estratéjiku dezenvolvimentu setór finanseiru 2025-2035.

“Banku Sentrál hanesan instituisaun públika ne’ebé hala’o nia kna’ar ho independente atu suporta dezenvolvimentu sósiu ekonómiku iha Timor-Leste. Iha ámbitu ida ne’e BCTL servisu ho independente maibé koopera, ida ne’e mak gia ita ohin hamutuk iha fatin ida-ne’e,  atu tau hanoin hamutuk oinsa atu dezenvolve setór finanseiru hodi suporta programa dezenvolvimentu nasionál ba dekada oin mai,” Helder esplika

Atu fasilita parte hotu fó kontribuisaun hanoin iha konsulta públiku ne’e BCTL hato’o mós panorama kona-ba progresu implementasaun planu ne’ebé iha vizaun no objetivu dezenvolvimentu finanseiru iha tinan 10 oin mai.

“BCTL simu mandatu husi Estadu atu kontrola no asegura presu liuhusi polítika monetaria, dezenvolve no superviza setór finanseiru, dezenvolve sistema pagamentu nasionál, halo jestaun ba investimentu fundu petrolíferu,” nia katak.

Mandatu dalauluk kona-ba polítika monitaria BCTL seidauk utiliza instrumentu polítika monitaria hanesan sosa no fa’an instrumentu divida publika sira  hodi kontrola moeda iha fornesimentu ekonomia Timor-Leste tanba Timor-Leste sei utiliza dolar Norte Amerikanu.

Fundu Monetaria Internasionál no BCTL halo estudu ba moeda

Daudaun Fundu Monetaria internasionál no BCTL halo hela estudu kona-ba impaktu pozitivu no negativu kona-ba utiliza osan dolar Amerikanu iha Timor-Leste. Estudu ne’e tulun Timor-Leste atu hatene kona-ba nesesariu ou la’e atu halo mudansa iha rejime moeda.

Estratejia no objetivu BCTL nian mak mudansa iha rejime moeda só bele akontese bainhira priense ona rekezitu fundamentál tolu mak hanesan;  Timor-Leste tenke iha konta korente ne’ebé forte, Timor-Leste tenke iha konta fiskál ne’ebé forte no Timor-Leste tenke iha baze rezerva bainhira hakarak halo mudansa ba rejime moeda.

Mandatu kona-ba dezenvolvimentu no supervizaun finanseira no industria finanseira iha Timor-Leste sei ki’ik, maibé krese iha dekada ikus ne’e,  setór finanseiru fornese husi banku komersiál lima, instituisaun mikro finansa rua, kompañia seguru tolu, kompaña karteira eletrónika rua, operadór troka osan sia.

Governador BCTL, Helder Lopes. Imajen Tatoli/Francisco Sony

Nune’e to’o iha marsu 2024 totál ativu ka aset iha sistema finaseira liu ona biliaun $2,5 no totál depozitu liu biliaun $1,7, totál kreditu millaun $500, rásio depozitu ba kreditu hamutuk 49.8% no funan ba kreditu kuaze 10.6%.

Maske,  setór finanseiru kontinua krese maibé seidauk to’o nia potensialidade atu serve ekonomia ho másimu tanba penetrasaun merkadu kreditu ne’ebé limitadu karateriza ho risku ambiente ho kreditu ne’ebé aas. Kreditu limitadu ba setór privadu liuliu ba empreza mikro ki’ik no mediu, funan kreditu ne’ebé konsidera bo’ot, inkluzaun finanseira presiza expanda tanba foin atinje 64%, husi populasaun adultu mak iha konta bankaria depozitu no kreditu.

Utilizasaun produtu seguru ne’ebé sei limitadu maske iha ona servisu seguru iha ita nia ekonomia, atividade husi sosiedade no kompaña seidauk iha no seidauk iha mós merkadu finanseiru.

Nune’e,  ba oin hamutuk liuliu iha diskusaun ba planu estratéjiku finanseiru atu kria ambiente kondusivu hodi halo setór finanseiru hodi fasilita atividade ekonómika. Setór finanseiru tenke funsiona ho efisiente atu kanaliza fundu sira ba ekonomia iha parte seluk setór finanseiru sai hanesan setór alternativu atu sustenta Timor-Leste nia ekonomia ba longu prazu.

BCTL konsege estabele pagamentu R-Timor no P24

Mandatu kona-ba dezenvolvimentu pagamentu sistema nasionál progresu boot ne’ebé atinje iha setór finanseiru Timor-Leste nian iha dekada liuba mak BCTL konsege estabelese sistema pagamentu hanaran AR-Timor no P24.

Ho nune’e ba oin tenke promove sistema pagamentu dijitál ne’ebé efikasia, seguru no integradu iha sistema pagamentu rejionál no internasionál hodibele dijitaliza ekonomia atu promove servisu finanseiru no promove inkluzaun finanseira.

Edukasaun no literasia finanseiru atu hase’e konesimentu sidadaun sira nian kona-ba importansia servisu no produtu finanseiru ba sira nia moris ho atividade emprezariál nu’udar prioridade estratéjika hodi promove inkluzaun ekonómika iha Timor-Leste.

 Fundu Petrolíferu iha biliaun $18,45

Mandatu kona-ba BCTL sai jestór ba fundu petrolíferu ho nune’e implementa jestaun operasionál desde estabelesimentu fundu ptrolíferu iha 2005 to’o ohin loron. Rezultdau prinsipál husi ezekusaun mandatu ida ne’e mak fundu petrolíferu hetan ona retornu investimentu totál biliaun $9.

Tanba ne’e balansu fundu petrolíferu to’o agora biliaun $18,45. Ho esperiensia jere fundu petrolíferu rezerva fiskál únika ba Timor-Leste ba oin presiza iha sistema finanseira ne’ebé bele fasilita jestaun investimentu fundu privadu no fundu públiku tantu rai-laran no rai-li’ur.

Timor-Leste presiza sistema finanseira ne’ebé bele fasilita jestaun no investimentu fundu privadu no públiku atu fó benefisiu sósiu ekonómiku ba Timor-Leste.

Partisipa iha atividade ne’e, Xefe Governu, Prezidente Komisaun C Parlamentu Nasionál, parseiru dezenvolvimentu nasionál no internasionál, membru Governu sira no korpu diplomatika sira iha Timor-Leste.

Notísia relevante: Fundu Petrolíferu biliaun $18,45 iha trimestre dahuluk 2024

Jornalista: Hortencio Sanchez

Editór: Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!