DILI, 25 juñu 2024 (TATOLI)—Reprezentante Prezidente Adjunta Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD), Adeline Carrier, hateten, Timor-Leste iha poténsia boot ba setór agrikultura no peska ne’ebé presiza fó formasaun ba joven sira hodi dezenvolve ba setór rua ne’e.
PNUD nu’udar parseiru forte Timor-Leste desde independente, ne’ebé fó apoiu ba mikro, pekena no médiu empreza. Aleinde ne’e iha mós misaun atu mantein pás, hafoin lidera Nasaun Unida nian kona-ba governasaun hodi hametin kapasidade nasaun foin-sa’e, instituisaun públiku, nomós atu rezolve kestaun kona-ba mudansa klimátika iha ambiente inklui kestaun dezenvolvimentu ekonómiku.
“Ha’u mai iha ne’e ba tinan-ida de’it, maibé ha’u halo viajen iha munisípiu sira hotu, haree katak Timor-Leste iha poténsia boot tebes ba setór agrikultura no setór peska, ne’ebé bele fó oportunidade ba empreza timor-oan no internasionál atu investe iha Timor-Leste, maibé buat sira ne’e la’o presiza fó formasaun negósiu ba foin-sa’e sira hodi dezenvolve área sira,” Adeline Carrier informa ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, Colmera, tersa ne’e.
Notísia relevante : PNUD lansa relatóriu rejionál “Harii Ita-Nia Futuru” ba dezenvolvimentu umanu
PNUD nota mós katak Timor-Leste iha oportunidade boot atu hetan rekursu mina-rai.
Tanba ne’e, parseiru internasionál ne’e envolve ona iha diversifikasaun ekonómika no ekonomia azul ne’ebé relasiona ho tasi. Ida-ne’e bele sai hanesan peska, ekoturizmu, no enerjia husi tasi nomós ekonomia verde.
“Ekonomia verde iha relasaun ho setór agrikultura. Tanba ne’e, ha’u hanoin katak PNUD iha duni pozisaun atu apoia Governu Timor-Leste nomós autoridade lokál sira atu haforsa duni diversifikasaun ekonómika iha Timor-Leste no liu-liu atu apoia emprezáriu foin-sa’e timor-oan sira,” nia tenik.
Diversifikasaun ekonomia hanesan opsaun ida ne’ebé empreza foin-sa’e sira tenke bá Austrália no Koreia atu serbisu iha fábrika no tasi hodi haruka rendimentu balun mai Timor hodi halo negósiu.
“Maibé ami hakarak mós fó oportunidade ba foin-sa’e timoroan atu fó formasaun liuhusi parseria ho Governu Timor-Leste no Ministériu Komérsiu no Indústria (MKI) husi projetu YEES oinsá timoroan sira bele halo negósiu rasik iha rai-laran,” nia hateten.
Atu dezenvolve iha setór rua ne’e, klaru katak sei iha problema balun maibé tenke iha enkuadramentu legál ne’ebé forte atu fó empreza timorona sira investe.
“Bainhira ha’u halo interrasaun ho emprezáriu sira, iha ideia barak hakarak dezenvolve rikusoin Timor no ha’u hakarak duni kontribui ba dezenvolvimentu Timor. Nune’e, ha’u husu ita hotu atu kontinua mantein forsa ida-ne’e, ami hakarak investe iha Timor-Leste. Ita hakarak kontribui ba dezenvolvimentu TImor, ne’e hanesan parte ida husi konseitu dezenvolvimentu umanu, la’ós de’it sistema dezenvolvimentu ekonómiku, maibé oinsá populasaun no foin-sa’e,” Adeline Carrier, enkoraja.
Nia dehan, timor-oan sira bele kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian tanba sira sai hanesan fonte prinsipál ba perspetiva potensiál dezenvolvimentu.
PNUD nia serbisu mak kontinua apoia ba foin-sa’e sira atu kontinua iha produtividade iha área oioin, buat sira ne’e hotu atu la’o investe mós ba instituisaun Governu sira atu fó oportunidade ba foin sa’e sira tuir formasaun negósiu nian nune’e sira bele investe no dezenvolve rai ne’e.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina





