DILI, 08 jullu 2024 (TATOLI)–Antigu profesór husi territóriu tomak marka prezensa iha edifísiu Ministériu Edukasaun (ME) hodi husu Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus atu implementa rezolusaun Parlamentu Nasionál (PN) nian.
“Objetivu ohin ami mai iha ne’e bazeia ba karta ne’ebé ami envia ba Komandu Jerál no Komandu Munisípiu Dili. Ami mai halo konfirmasaun ba ME katak bainhira mak sira atu implementa rezolusaun husi PN, maibé ami to’o mai portaun taka metin no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) sira asegura metin,” Portavós antigu profesór kontratadu, Agostinho Pinto, hateten iha edifísiu ME, Vila-Verde, segunda ne’e.
Nia dehan, ME labele mantein ho sira nia desizaun bazeia ba dekretu-lei 31 maiu 2023, tanba ida-ne’e sei la hetan solusaun ba problema antigu profesór kontratadu.
“Se sira mantein dekretu-lei, entaun ami konsidera katak desizaun laiha, rezolusaun PN nu’udar órgaun soberania ida ne’ebé a’as liu. PN mak halo lei no fiskaliza lei no fiskaliza programa Governu. Tanba ne’e ami konsidera desizaun ne’e la razoável no la resposta ba ami nia ezijénsia. Tanba ne’e hahú ohin ami sei mantein han hemu no toba iha ne’e to’o loron 30 setembru hodi hetan solusaun ba rezolusaun PN nian,” nia akresenta.
Notísia relevante : ME konsidera Rezolusaun PN viola dekretu-lei tolu
Iha loron 03 jullu ne’e antigu profesór sira ba hasoru ona Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão iha resintu Palásiu Governu maibé Xefe Governu rasik haruka lori rezolusaun PN ba ME hodi rezolve.
“Ne’ebé karik ME laiha ona kapasidade di’ak liu hato’o karta demisaun ba PM atu rezolve problema ida -ne’e,” antigu profesór kontratadu sujere.
To’o ohin loron antigu profesór kontratadu sira ezijénsia tanba sira ho estatutu nu’udar ajente to’o ohin loron seidauk simu karta notifikasaun ruma kona-ba sira-nia sala.
“Tuir lei Komisaun Funsaun Públika (KFP) artigu 80, katak iha sala ruma tenke hato’o karta notifikasaun ba ami, tanba ne’e tuir ita-nia Konstitusaun tuir lei sira ami sente katak PN la viola no ami mós la viola. Tanba ne’e ami sei nafatin mantein iha ne’e to’o hetan solusaun. Ami sei la retira husi fatin ne’e. Ami mós sei boikota tomak bolsa kandidatu ne’ebé loke iha KFP, ne’ebé husu ba KFP tenke sai neutralidade no parsialidade hodi asegura funsionamentu funsionáriu públiku iha Timor. Lae ami mantein greve iha ne’e,” nia afirma
Rezolusaun PN ne’e la soran antigu profesór kontratadu ho ME tanba PN mak iha poder polítika.
“Tanba ne’e ami ohin mai hamriik iha ne’e mós la’ós defende ami-nia direitu de’it maibé defende mós dignidade PN iha nasaun ida-ne’e iha mundu internasionál. Tanba PN mak hamoris Governu no sustenta Governu nia programa,” nia tenik.
Portavós ME, Filipe Rodrigues Perreira, hateten, ME sei mantein pozisaun tanba ME hala’o nia funsionamentu bazeia ba lei no dekreitu-lei ne’ebé iha.
“Ministériu edukasaun mantein pozisaun bazeia ba dekretu-lei 31 maiu 2023. Nune’e husu ba antigu profesór kontratadu sira atu kontribui ba edukasaun Timor-Leste iha futuru tuir prosesu legál tomak atu nune’e ita hotu asegura kualidade edukasaun,” nia hato’o.
Rezolusaun ne’e ba dahuluk, husu Governu atu prosede realiza avaliasaun dezempeñu ba antigu profesór sira hotu inklui reklamente sira, kontinua esforsu hotu hodi prosede kontratasaun profesór hirak ne’e, iha kazu hetan ona rezultadu di’ak iha avaliasaun.
Instrui profesór sira atu kontinua konkorre iha kursu oin-oin rekrutamentu bolsa kandidatu.
Daruak, deklara apoiu ba prosesu rekrutamentu pur méritu ne’ebé inisia husi ME no KFP.
Antes ne’e, konkorrente hamutuk 13.021 mak pasa selesaun dokumentu vaga bolsa kandidatu no iha na’in-11.273 maka partisipa iha teste, maibé kandidatu 1.748 admitidu iha selesaun dokumentu la marka prezensa iha teste.
Sira ne’ebé pasa mak pasa ho valór 60 ba leten hamutuk 568, kompostu husi feto 332 no mane 236.
Sira ne’ebé fahe ba grupu rekrutamentu hanesan Pre-Eskolár hamutuk 34, Ensinu Báziku 1º no 2º siklu hamutuk 170, ba área koñesimentu Ensinu Báziku 3º siklu, hanesan lian tétun iha 62 mak pasa ho valór 60 ba leten.
Lian portugés iha ema hamutuk 106 mak pasa, lian inglés iha 48, matemátika iha 45, siénsia naturál iha 30, siénsia sosiál iha 38 no dezenvolvimentu pesoál iha 35.
Programa bolsa kandidatu bazeia ba alterasaun dahuluk dekretu-lei nú. 31/2023 kona-ba Estatutu Kareira Dosente, ne’ebé determina sistema rekrutamentu manorin foun, liuhusi programa bolsa kandidatu. Nune’e, ME emite diploma ministerial nú. 81/2023 ne’ebé regula rekrutamentu atu ingresa iha kareira dosente.
Prosesu integra iha bolsa mós tenke ho baze ba avaliasaun koñesimentu no kompeténsia neʼebé previstu iha artigu 30 diploma ministeriál nú. 82/2023, 22 dezembru.
ME sei detemina lalais kona-ba medida tuir mai, inklui períudu kontinua halo abertura fali ba teste programa bolsa kandidatu seluk hodi kompleta ba vaga mamuk 2.400.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina




