DILI, 10 jullu 2024 (TATOLI)—Timor-Leste presiza halo regulamentu tanba bazeia ba relatóriu peskizadór husi Austrália hamutuk ho APM-TL nomós estudante sira husi Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) inklui peskadór lokál sira ne’ebé durante tinan barak ona halo observasaun katak Tasi Timor sai fatin migrasaun ba baleia.
“Peskiza ne’e iha deskobrimentu ida interresante tebes ba Timor-Leste hodi fó sai ba públiku hodi hatene katak Tasi Timor iha parte norte sai korridór ba migrasaun baleia azul no iha potensialidade signifikativu tebes, liu-liu ba turizmu observasaun baleia no sai fatin ida seguru ba baleia sira hodi hahoris no halo relasaun di’ak ho nia oan sira,” Vise-Prezidente II Asosiasaun Peska no Mariña Timor-Lorosa’e (APM-TL), Mário M. Cabral, hateten, liuhusi konferénsia imprensa iha Sentru Informasaun Turizmu, Bidau-Lecidere, kuarta ne’e.
Peskiza sira ne’e realiza husi Karen Edyvane nu’udar Sientísta Mariña no Investigadór Seniór iha Universidade Charles Darwin no Adjuntu Profesór iha Universidade Nasionál Austrália, ne’ebé hetan rekoñesimentu nu’udar péritu ONU nian kona-ba Tasi Arafura no Timor, hahú peskiza dezde 2014 to’o agora.
Dezde tinan 2014, peskizadór sira hala’o ona peskiza no rezultadu husi programa monitorizasaun anuál hatudu katak iha baleia azul hamutuk 2.700 iha Tasi Timor, monitorizasaun observa sira-nia movimentu migrasaun husi kosta norte, no iha nível globál númeru ne’e estraordináriu.
Notísia relevante : Observasaun baleia iha Timor-Leste atrai turista husi nasaun oioin
Mario Cabral haktuir, ekipa husi UNTL no Peskadór sira iha tinan 2023 hala’o ona Whale Watching no haree katak iha risku barak ne’ebé baleia azul sira bele hasoru bainhira atravesa iha Tasi Timor.
“Kada tinan iha fulan-novembru baleia azul halo migrasaun iha Tasi Timor no tuir ami-nia monitorizasaun kuantidade mamíferu tasi ne’e kontinua tun kompara ho tinan hirak liubá, ne’e kategoriza hanesan ameasadu bainhira númeru baleia tipu ida-ne’e la to’o 20,” nia akresenta.
Xefe Ekipa Observasaun Baleia, Deonísio Manuel Matos, ne’ebé hanesan mós estudante husi UNTL, rekoñese katak durante prosesu monitorizasaun ne’ebé hala’o ho ekipa observasaun baleia (ema na’in-21), nota katak baleia azul barak mak fízikamente la saudável no presiza hetan protesaun imediata.
“Tasi hanesan fatin ba baleia azul sira atu han no ami mós halo monitorizasaun katak iha nafatin ró barak ne’ebé seidauk hatene regra, sira hakarak haree baleia, nia regra mak tenke iha distánsia metru 100 to’o 200, maibé barak mak la halo tuir, bainhira ita interfere ho sira-nia prosesu migrasaun ida-ne’e sei prejudika tebes ba sira,” nia dehan.
Halo regra foun
Peskadór Lokál, Zacarias da Cunha, husu ba Governu liuhosi Ministériu Turizmu no Ambiente (MTA) atu halo kedas regra foun la’ós de’it ba ró kruzeiru sira maibé mós ba ró peska no sira seluk ne’ebé atravesa Tasi Timor bele komprende movimentasaun baleia azul nian tanba mamíferu ida ne’ebé tenke hetan protesaun.
“Bainhira ita la halo regulamentu ruma mak sei afeta ba baleia azul sira-nia migrasaun korredór liuhusi Tasi Timor no hili dalan seluk. Tanba ne’e, importante tebes atu prezerva no proteje sira,” nia hato’o.
Diretór Nasionál Peskiza no Estatístika iha Ministériu Turizmu no Ambiente (MTA), José Filipe Dias Quintas, otimista katak programa peskiza no monitorizasaun baleia ne’ebé koñesidu ho naran ‘Baleia no Golfiñu’ hanesan deskoberta ne’ebé relevante tebes ba Timor-Leste hodi dezenvolve produtu turizmu observasaun baleia no golfiñu.
“Ministériu relevante sira presiza serbisu hamutuk hodi kria matadalan no regulamentu oinsá bele proteje animál tasi nian hanesan baleia no golfiñu atu nune’e animál tasi bele kontinua hakmatek no seguru iha rejiaun marrítima Timor-Leste hodi fó benefísiu di’ak ba indústria turizmu iha prazu naruk,” José Quintas fó sai.
Iha biban ida ne’e, Diretór agradese ba ekipa peskizadór no monitór baleia no golfiñu sira ne’ebé fahe ona informasaun importante ida-ne’e atu nune’e bele sai hanesan baze dadus ida ba Governu ba dezenvolvimentu sustentável turizmu observasaun baleia no golfiñu iha futuru.
“Agora daudaun ekipa téknika prepara hela matadalan ida hanesan meiu importante ida atu hasa’e konsiénsia husi parte hotu-hotu hodi apresia ita-nia animál tasi nian ne’ebé iha valór ekonomia ne’ebé boot, tanba produtu turizmu observasaun baleia no golfiñu sai hanesan merkadu no kustu boot tebes, ha’u hein katak depois matadalan sira ne’e bele hetan aprovasaun,” nia otimista.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina




