iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Delegasaun MNEK no Sekretáriu Ezekutivu diskute preparasaun ba reuniaun Konsellu Ministru CPLP

Delegasaun MNEK no Sekretáriu Ezekutivu diskute preparasaun ba reuniaun Konsellu Ministru CPLP

Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, hamutuk ho entidade relevante seluk hala’o enkontru kortejia ho Sekretáriu Ezekutivu CPLP, Zacarias Albano da Costa, hodi ko’alia kona-ba preparasaun ba enkontru anál Konsellu Ministru CPLP. Imajen/Mídia MNEK

DILI, 13 jullu 2024 (TATOLI)Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, hamutuk ho nia delegasaun hala’o enkontru kortejia ida ho Sekretáriu Ezekutivu Komuniade País Lian Portugés (CPLP, sigla portugés), Zacarias Albano da Costa, hodi ko’alia kona-ba preparasaun ba enkontru anuál Konsellu Ministru CPLP, ne’ebé sei hala’o iha loron 19 jullu, iha São Tomé e Príncipe.

Ministru Bendito, hateten, enkontru ne’e importante tebes atubele kumpre ba planu asaun sira-ne’ebé konkorda liuhusi simeira Xefe Estadu no Xefe Governu CPLP.

“Hasoru malu ho Sekretáriu Ezekutivu CPLP, diskute oituan opiniaun, planu asaun ne’ebé mak sei akontese iha reuniaun Konsellu Ministru iha São Tomé e Príncipe. Enkontru anuál ne’e importante tebes atubele kumpre planu asaun ne’ebé konkorda tiha ona iha akordu ne’ebé hala’o iha tinan kotuk, nune’e bele fó segimentu ba asaun sira-ne’e,” Ministru Bendito, hato’o liuhusi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, sábadu ne’e.

Planu asaun sira-ne’ebé aprovadu iha simeira altu nível mak foka liu ba programa dezenvolvimentu juventude no sustentabilidade, inklui mós programa kooperasaun iha área kapasitasaun rekursu umanu, mobilidade pesoál, edukasaun inklui juventude, desportu no seluk tan.

Notísia relevante : KM diskute preparativu jogu CPLP XII 2025

Sekretáriu Ezekutivu CPLP, Zacarias Albano da Costa, reforsa, sorumutu ne’e ko’alia mós kona-ba situasaun iha CPLP no Timor-Leste, liu-liu atividade ne’ebé mak la’o hela iha São Tomé e Príncipe.

“Reuniaun ne’e importante no akontese tinan-tinan, asuntu barak mak ami sei ko’alia kona-ba atividade ne’ebé hala’o hela durante Prezidénsia São Tomé e Prícipe, nomós dezafiu boot ne’ebé CPLP sei hasoru iha futuru,” Sekretáriu Ezekutivu tenik.

Reuniaun ne’e sei deside kalendáriu ba reuniaun CPLP iha tinan 2025 nomós entrega Prezidénsia rotativa ba nasaun ne’ebé atu lidera iha tinan oin.

“Naturalmente asuntu ida mós maka diskusaun kona-ba prósima Prezidénsia CPLP, iha tiha ona desizaun para Guiné Bissau sei simu Prezidénsia iha tinan oin maibé ita hotu hatene situasaun iha ne’ebá no Ministru sira sei deside kona-ba ida-ne’e mós,” nia relata.

Sorumutu ne’e akompaña husi Reprezentante Missaun Permanente Timor-Leste nian ba CPLP, Embaixadora Laura Abrantes, inklui Embaixadora Timor-Leste ba Portugal, Isabel Guterres no seluk tan.

Konflitu globál sai dezafiu boot ba país membru

País membru CPLP ne’ebé lokaliza iha kontinente haat ne’e hasoru dezafiu boot iha mundu, liu-liu funu entre Rúsia ho Ukránia no Israel ho Palestina.

Prezidénsia rotativa CPLP iha São Tomé e Príncipe nu’udar momentu transformasaun no momentu barak mak akontese iha mundu, hanesan funu ne’ebé sai ameasa ba pás, seguransa no estabilidade internasionál.

“Dezafiu sira-ne’e hotu mós la’ós dezafiu ba seluk de’it maibé mós ba CPLP, tanba komunidade ne’e hanesan úniku organizasaun ne’ebé prezente iha kontinente haat, naturalmente problema sira-ne’ebé akontese iha mundu bele influénsia mós polítikamente, ekonómikamente, no sosialmente ita-nia komunidade. Ne’e duni CPLP tenke prontu hodi hamutuk hanesan komunidade hodi haree dalan ba enfrente dezafiu sira-ne’e,” nia enkoraja.

Maski nune’e, nia nota iha progresu barak mak CPLP hasoru liu-liu iha área seguransa alimentár, ambiente no seluk tan.

“Ha’u bele dehan iha progresu, se ita haree fali ba kooperasaun iha área ida-idak, pur ezemplu seguransa alimentár, ambiente, saúde, edukasaun iha progresu, mais progresu sira-ne’e ita tenke sukat iha área ida-idak,” nia fó hanoin.

Kona-ba objetivu jerál ekonómika, Zacarias Albano da Costa, realsa, país membru CPLP sira tenke kria mekanizmu interna hodi bele haforsa liután kooperasaun ekonómika emprezariál.

“Ha’u bele dehan katak, iha área ida-ne’e iha progresu barak, enkontru barak, péritu sira husi nasaun sia integra iha komunidade hodi halibur atu haree instrumentu finansiamentu pur ezemplu ba empreza sira iha ne’ebé iha kondisaun,” Sekretáriu Ezekutivu dehan.

Tempu badak sei iha segunda reuniaun trilaterál Ministru Komérsiu, Finansa no Ekonomia hodi avalia fali ajenda estratéjika ne’ebé aprova tiha ona iha tinan-ida liubá kona-ba akordu investimentu, akordu atu evita dupla tributasaun no akordu protesaun investimentu, tanba liuhusi instrumentu hirak ne’e maka bele reforsa liután kooperasaun ekonómika emprezariál entre Estadu membru CPLP.

Jornalista     : Hortencio Sanchez

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!