MANATUTO, 16 jullu 2024 (TATOLI)– Ministru Petroleu Rekursu Minerais (MPRM), Francisco Monteiro, hateten, governu deside ona harii planta fábrika Gás Naturál Likéfetu (LNG,sigla inglés)), iha Natarbora no sei okupa rai hamutuk ektare 3.000.
“Totál rai ne’ebé atu kobre planta projetu LNG ne’e hamutuk ektare 3.000, kobre mós ba refinária, petrokimíka no seluk tan iha Natarbora,” Ministru Francisco hateten ba jornalista sira iha Natarbora, tersa ne’e.
Notisia relevante:Vise PM José Reis prefere instalasaun fábrika LNG iha Manatuto
Fatin tolu hanesan, Ministru ne’e dehan hanesan Suai, Betano no Natarbora hola parte ba projetu Kosta Súl no Governu kontinua iha komitmentu atu dudu prosesu hotu bele sai hanesan pontu ba empreza ne’ebé hakarak investe iha Greater Sunrise no esplorasaun sira seluk kona-ba mina no gas iha tasi laran no rai-maran.
“Konseitu ita atu dezenvolve indústria ida naran downstream nian ne’ebé inklui refinaria, petrokímika no planta LNG konseitu ida atu ita bele halo transformasaun ita nia rekursu ne’e hodi kapta di’ak liutan valór rikusoin sira, kria mós kampu traballu, oportuniade negósiu oioin hodi ajuda dezenvolvimentu ekonomia rai-laran,” Ministru ne’e hateten.
Governante ne’e dehan rai ne’ebé atu kobre ba planta LNG balun rai estadu no balun rai eransa komunidade Natarbora nian.
Nune’e, iha tempu besik Governu sei ko’alia ho rai-na’in sira. Maibé seidauk to’o iha faze sosializasaun ho komunidade sira kona-ba atu muda sai sira ne’e oinsá, maibé Governu iha responsabiliade atu kria kondisaun ba familia afetadu sira ho kompensasaun.
“Ami hatene ona katak rai barak komunidade nian, balun mós estadu nian, ita sei to’o iha faze diskusaun, maibé husi inisiu komunidade barak mak aseitu atu ofrese sira nia rai ba dezenvolvimentu ida ne’e no Governu kria kondisaun ba sira,” Governante ne’e tenik.
Iha fatin hanesan, Reprejentante Espesiál Governu Austrália ba Diskusaun Dezenvolvimentu Greater Sunrises, Hon Steve apresia ba Governu Timor-Leste ne’ebé hola inisiativa di’ak hodi prepara Kosta Súl ba dezenvolve Greater Sunrises no rekursu minerál iha rai maran no tasi laran.
“Ha’u apresia tebes ho inisiativa Governu Timor-Leste nian ne’ebé mak iha inisiativa no seriu tebes hodi prepara kondisaun no aselera infrastrutura hodi prepara ba dezenvolvimentu Greater Sunrise no seluk tan,” Steve tenik.
Tuir Steve, durante loron rua halo vizita iha Kosta Súl haree rasik ho matan kona-ba kondisaun hotu ne’ebé Governu prepara ona, hanesan aeroportu, auto-estrada, rai ba planta LNG no seluk tan.
Rekorda fali katak, Timor GAP investe ona millaun $20iha Beaço, Viqueque hodi halo estudu ba planta LNG iha tasi-laran no rai maran.
Governu liuhusi ekipa interministeriál lansa ona programa sosializasaun ba indetifikasaun rai iha área planta LNG no iha tempu hanesan Timor GAP aprezenta benefísiu husi projetu LNG no rai ne’ebé sei afeta husi projetu ne’e.
Ekipa interministeriál hamutuk ho Timor GAP inklui autoridade lokál mós indentifika no análize kompensasaun ba populasaun ne’ebé afetadu hosi projetu LNG, bazeia ba lejizlasaun ne’ebé vigora.
Entretantu, populasaun Beaço, Maluro mós apoia konstrusaun fábrika LNG hodi retira ona sira nia proposta kompensasaun ho kustu millaun $500.
Abitante afetada iha suku rua hanesan Maluro no uma Wa’in Leten kompostu hosi Aldeia Loho-oan, Makaloso, Maluro, Makaliku no Kaidiu-Bere ho totál uma-kain 447.
Planta LNG ne’e sei presiza rai ektare 650 no komunidade mós hatudu ona rai ektare 400 atu konstrui bairru foun.
Atu fasilita projetu marina, Timor GAP iha ona akordu komersiál ho Kompañia Xineza ho naran China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) ho orsamentu millaun $943.
Notisia relevante:Juventude 18 husi Suku Maluru partisipa formasaun konaba Planta LNG iha Indonézia
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór : Florencio Miranda Ximenes





