MANUFAHI, 16 jullu 2024 (TATOLI)- IX Governu Konstitusionál ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, sei deside suku Betano, Postu Administrativu Same, Munisípiu Manufahi, sai sidade petróleu iha Timor-Leste.
Planu Governu Timor-Leste ne’e, hato’o husi Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco Monteiro, bainhira hetan akompaña ho Reprezentante Espesiál Governu Austrália ba Diskusaun Dezenvolvimentu Greater Sunrise, Steve Bracks, hala’o diskusaun ho komunidade no aprezenta planta sidade petróleu iha Betano-Manufahi.

Mapa Sidade Petróleu Betano. Imajen/Hortencio Sanchez
“Ha’u rasik ko’alia ona ho Primeiru-Ministru no sei deside Betano sai hanesan sidade Petróleu, maibé buat hotu sei iha prosesu ka tuir etapa ba etapa, planu hirak ne’e balun ita nia oan no bei-oan sira mak sei kontinua. Maibé ita tenke tau ona iha planu,” hateten Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco Monteiro, iha Betano, tersa ne’e.
Razaun deside sai sidade petróleu, nia dehan tanba Betano tama mós planu espesífiku no área estratéjiku ida ba dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise nian, bainhira dada mai Timor-Leste.
Tanba ne’e mak ekipa MPRM hamutuk ho Reprejentante Espesiál Governu Australia ba Greater Sunrises Hon Steve vizita hodi haree direitamente.
Notísia relevante :Governu sei loke konkursu ba ‘Suai Supply Base’
“Betano ne’e iha ita mós planu espesífiku ida ba dezenvolvimentu Greater Sunrise, ne’e mak ekipa Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM) mai ho Steve Bracks (Reprezentante Espesiál Governu Austrália ba Diskusaun Dezenvolvimentu Greater Sunrise) mai haree no ha’u rasik esplika ba nia ita presiza prespetiva ida kona-ba dezenvolvimentu Kosta Súl”, katak governante ne’e.
Aleinde ne’e, Governante ne’e mós afirma projetu auto-estrada ne’ebé ligasaun Suai bá Natarbora sei liuhusi Betano, nune’e husu ba komunidade sira atu koopera, nune’e Governu bele kontinua auto-estrada ne’e ba to’o Natarbora.
“La kle’ur tan ita sei liga auto-estrada ba Natarbora kona husi Betano ne’e, ida ne’e parte ida husi ita nia preparasaun ba oinsá dada kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste. Auto-estrada ne’e mós bele fasilita imi Betano oan sira atu halo movimentu ba mai kuaze minutu 30 husi Betano ba Natarbora, Maibé di’ak imi mesak tetún terik nia oan sira ne’ebé imi sei koopera ho Governu,” nia afirma. Francisco konklui.
Austrália apresia projetu iha kosta súl
Entretantu, Repezentante Governu Austrália nian ba diskusaun Projetu Greater Sunrise Hon Steve Bracks, hateten, nia parte hetan konvite espesiál husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hodi halo observasaun ba dezenvolvimentu kosta súl ne’ebé la’o daudaun.
“Ha’u simu konvite husi Primeiru-Mimistru, Kay Rala Xanana Gusmão, atu mai vizita Suai hodi observa dezenvolvimentu sira iha kosta súl, Ha’u haree projetu sira la’o daudaun, iha ona Aeroportu no projetu seluk, ha’u mai haree ho matan rasik preparasaun ba LNG nian, ne’ebé sei halo iha Natarbora,” Steve katak ba jornalista sira iha Suai, segunda ne’e.
Projetu hirak ne’ebé Governu hala’o ona liu husi Timor Gap impresivu tebes no fiar katak ba oin projetu sira sei la’o ho di’ak.
“Atu ko’alia kona-bá Dezenvolvimentu Greater Sunrise nian mak ha’u mai iha ne’e atu haree ho matan rasik kona-bá Timor-Leste nia preparasaun. Maibé atu dezenvolve sei iha diskusaun nafatin husi Timor-Leste no Austrália,” nia dehan.
Kona-bá negosiasaun Greater Sunrise sei iha prosesu nia laran, atu dada mai Timor-Leste ou Austrália seidauk hatene loos, maibé fiar katak Austrália ho Timor-Leste sei buka solusaun.
Molok ne’e, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten, IX Governu halo esforsu atu lori kadoras mai Timor-Leste, nune’e bele fó solusaun ekonómikamente viável no seguru.
Nune’e, Dezenvolvimentu Kosta Súl sei sai sentru atividade iha setór petróleu no gás naturál, ho estabelesimentu baze lojístika iha Suai. Hanesan mós refinaria petrolífera ida nomós kompletu petro-kímiku iha Kosta Súl inklui instalasaun fábrika ba gás naturál likifeitu no gás ne’ebé sei mai hosi Greater Sunrise liuhusi konstrusaun gazodutu hosi tasi okos to’o rai-maran,
Projetu tasi mane sei mosu dezenvolvimentu iha Kosta Súl tomak, ho konstrusaun sidade foun no apoia infraestrutura.
La’ós de’it esplorasaun, maibé iha ona faze konstrusaun no faze operasaun infraestrutura, nune’e servisu ne’ebé sei mosu tan mak sei kria postu traballu direta no indireta liu 50.000.
Governu konsidera katak país tomak sei hetan benefísiu hosi projetu ida-ne’e, la’ós de’it aumentu Produtu Internu Brutu (PIB), maibé kona-ba dinámika ekonómika ne’ebé fó ba produtividade hosi fatór ekonómika oin-oin, inklui mós subkontrasaun servisu hanesan restaurante, enjeñaria, seguransa, fornesimentu kombustível, servisu jestaun profisionál no tékniku, inklui nesesidade iha produtu agríkola.
Notísia relevante : TL-Austrália sei halo patrullamentu konjuntu iha Kosta Súl
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór : Florencio Miranda Ximenes




