iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

MESSK-HWPL asina akordu hodi integra edukasaun pás iha kurríkulu ensinu superiór

MESSK-HWPL asina akordu hodi integra edukasaun pás iha kurríkulu ensinu superiór

Serimónia asina akordu entre MESSK no HWPL iha salaun MESSK, Colmera, tersa (16/07/2024). Imajen/Mídia MSSK

DILI, 16 jullu 2024 (TATOLI)–Ministériu Ensinu Superior Siénsia no Kultura (MESSK) asina akordu ho Heavenly Culture World Peace and Restoration of Light (HWPL), tersa ne’e, hodi integra edukasaun pás iha kurríkulu ensinu superiór.

Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, José Honório da Costa Pereira Jerónimo, hateten, edukasaun pás ne’e importante hodi integra a iha kurríkulu, tanba ne’e ohin asina akordu ho ensinu superiór neen.

Universidade neen ne’e mak hanesan Universidade Orientál de Timor Lorosa’e (UNITAL), Instituto Superiór Cristal (ISC) East Timor Coffee Institute (ETCI), Institutu Politékniku Betanu (IPB), Universidade Católica Timorense (UCT) no Institutu Universitáriu Naroman Esperansa (IUNE).

“Pás ne’e importante tebes iha ita-nia rai Timor-Leste ne’ebé hanesan país ida-ne’ebé foin sai husi konflitu  naruk, entaun ita tenke apreende no kontinua apreende, tanba pás ne’e ita tenke hahú husi edukasaun iha nível superiór ba kraik, ne’ebé ohin ita asina ona akordu ho HWPL inklui ensinu superiór privadu lima no públiku ida hodi integra edukasaun pás iha kurríkulu atubele hanorin iha ensinu superiór sira nune’e joven sira hatene katak pás ne’e importante,” Ministru José Honório hato’o iha salaun MESSK, Colmera, tersa ne’e.

Ministru konsidera, liuhusi edukasaun mak bele eduka ema bele dezenvolve nasaun ho di’ak, nune’e importante tebes ba país tanba liuhusi ne’e bele eduka joven sira kria pás iha komunidade nia le’et, iha sosiedade no nasaun atu dezenvolve rai ho di’ak.

Akordu ne’e ba tinan-ida nian, maibé sei kontinua haree ba oin tanba HWPL mós hakarak estabelese kurríkulu ida kona-ba pás iha Timor-Leste.

“Tanba ne’e, ha’u ko’alia ona ho univerdade balun atubele loke estudu ida kona-ba pás de’it, tanba iha UNTL rasik iha ona mestradu estudu pás, tanba ne’e ha’u hanoin husi kraik mós ita tenke hanoin ida-ne’e atu estabelese kurríkulu ida ba kursu pás iha Timor-Leste,” nia tenik.

Notísia relevante : ANAAA sujere introdús lian tetun no portugés ba kurríkulu IES

Governante ne’e observa katak iha ensinu superiór sira pás la’o di’ak hela, tanba ne’e mak durante ne’e atividade akadémiku la’o normál.

“Ha’u hanoin hanesan timoroan iha responsabilidade atu ko’alia kona-ba Peace Education, ne’e importante para ita-nia oan no joven sira bele apreende di’ak liután atu lori dezenvolvimentu ba ita-nia rain. Timor-Leste presiza dezenvolvimentu mais adekuadu no tenke kria duni pás iha ita-nia rai para ita bele halo dezenvolvimentu ida di’ak iha futuru,” nia katak.

Diretór International Peace Youth Group (IPYG), Jenifer Choi, sente onradu tebes tanba bele serbisu hamutuk ho MESSK no universidade sira hodi bele integra edukasaun pás ne’e iha kurríkulu.

“Nasaun barak mak hola parte ona, tanba ne’e ami hakarak serbisu hamutuk ho Timor-Leste ne’ebé hanensan país foin sai husi konflitu ne’ebé naruk tebes, tanba ne’e presiza edukasaun pás iha kurríkulu hodi hahú kria pás ne’e husi joven estudante sira. Ami kontente tebes no ita sei serbisu hamutuk ba oin ho di’ak liután,” nia salienta.

Prezidente Institu Politekniku Betano (IPB), Acacio Cardoso Amaral, hateten, IPB konkorda ona atu hamosu kurríkulu ida kona-ba edukasaun pás, tanba ne’e edukasaun pás ne’e sira sei enkaixa iha matéria sira-ne’ebé iha nune’e estudante tenke iha obrigasaun atu apreende.

“Ne’e hanesan disiplina ida-ne’ebé sira hakarak hola parte ba ita-nia kurríkulu hodi eduka joven sira atu hadomi pás, tanba ita hanesan nasaun ida-ne’ebé foin sai husi konflitu dalaruma joven sira violentu la halimar, kria konflitu entaun sira-nia objetivu ne’e atu kria pás ba joven sira formaliza liuhusi edukasaun, nune’e bainhira sira sai husi universidade sira bele sai ajente pás nia em vez de kria konflitu,” nia tenik.

Estudante IPB balun halo problema iha área institutu maibé parte internál sempre interven tanba institutu ne’e hanesan fatin atu apreende la’ós kria problema.

“Iha konflitu ki’ik-oan sira ne’e sempre mosu, maibé problema iha li’ur entre arte-marsiál mak dalaruma sira lori mai hafuhu malu fali iha kampus maibé ami sempre halo intervensaun. Tanba ne’e universidade la’ós fatin públiku atu ita lori fali ita-nia arte-marsiál mai iha ne’e. Tanba ne’e ami konkorda katak ami atu aplika no hamosu kurríkulu ida kona-ba edukasaun pás, iha instituisaun ida-idak,” Acacio Cardoso hato’o.

Jornalista     : Osória Marques

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!