DILI, 28 Agostu 2024 (TATOLI) – Xefe ba Misaun Nasaun Unida iha Timor-Leste (UNAMET) 1999, Ian Martin, louva Estadu Timor-Leste ne’ebé iha vizaun pozitiva hodi halo mudansa signifikativa ba dezenvolvimentu país.
“Ha’u mai iha ne’e haree, iha mudansa boot tebes. Diferente tebes ho 1999 ami mai ne’e. Ida ne’e Governu no Estadu serbisu maka’as no di’ak tebes”, Ian Martin hateten ba jornalista sira iha sorumutu ho Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito Freitas, iha Praia dos Coqueiros, ohin.

Ian Martin iha konfiansa ba líder hotu iha Timor-Leste atu esforsu liután hodi dezenvolve nasaun ne’e sai di’ak liu iha tinan 25 oin mai.
“Ha’u kontente tebes tanba foin hetan konvite atu mai no hola parte iha selebrasaun aniversáriu ba da-25 Konsulta Populár no Referendu. Ha’u iha priviléjiu atu lidera UNAMET, Misaun Nasaun Unida nian ne’ebé organiza referendu no furak tebes atu filafali hamutuk iha selebrasaun”, Ian Martin afirma.
Iha fatin hanesan, Ministru Bendito Freitas agradese ba Ian Martin ne’ebé uluk lidera UNAMET iha Timor-Leste.
“Ita agradese bele simu bainaka espesiál ida hanesan Ian Martin. Nia ema ida ne’ebé uluk lidera UNAMET iha 1999, lori prosesu Konsulta Populár ida ho susesu iha tempu ne’ebá. Entaun, nia mai fali iha tinan 25 ida ne’e atu selebra hamutuk ho ita, aniversáriu Konsulta Populár ba da-25”, Bendito Freitas hateten.
Xefe diplomata ne’e hatutan katak aniversáriu Konsulta Populár hanesan momentu istóriku ba polítiku Timor-Leste nian ba povu no nasaun.

“Ida ne’e mak ita tenke reflete no tau ba valór hodi rekoñese sakrifísiu mártir sira-nia no papél komunidade internasionál ba ita-nia libertasaun no independénsia. Agora, ita tenke serbisu maka’as hodi harii ita-nia Estadu, ita-nia povu ida ne’e ho dignidade, demokrasia no direitu ba dezenvolvimentu tomak”, nia realsa.
Istória badak Konsulta Populár
Liuhusi Konsulta Populár ne’ebé hala’o, iha loron 30 fulan-Agostu 1999, ho protesaun Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nian no tuir akordu ne’ebé selebra entre Portugál no Indonézia iha Nova Iorke, ho mediasaun Sekretáriu-Jerál Nasaun Unida nian, Kofi Annan, iha loron 05 fulan-Maiu tinan ne’e dunik, povu Timor-Leste hili husi maioria esmagadora hodi hasees aan husi Indonézia no restaura fali independénsia ne’ebé hetan liuhusi proklamasaun unilaterál iha loron 28 fulan-Novembru 1975, molok forsa okupante halo invazaun.
Iha tempu ne’ebá votu hirak a favór ba independénsia inkondisionál sura hamutuk 78,5%. Konsulta populár ne’e organiza no hetan supervizaun husi misaun espesiál ne’ebé harii liuhusi Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU n.º 1246, ne’ebé ho naran United Nations Mission in East Timor (UNAMET) no lidera husi Ian Martin hodi reprezenta Sekretáriu-Jerál Nasaun Unida nian.

Anúnsiu ofisiál rezultadu konsulta ne’e nian, iha loron 4 fulan-Setembru 1999, hafoin mosu tuir kedas violénsia iha fatin hotu-hotu ne’ebé halo husi milísia sira tanba de’it hakarak defende integrasaun Timor-Leste ba Repúblika Indonézia no husi violénsia hirak ne’e mak hamosu violasaun ba Direitu Umanu, inklui omisídiu rihun-ida-resin no krime seksuál (nu’udar rejista no fó sai tiha ona iha dokumentu balun, mak hanesan iha relatóriu “ Chega” prodús husi Komisaun Akollimentu, Verdade no Rekonsiliasaun – CAVR 1).
Tanba dei’t situasaun ne’ebé halo ta’uk iha territóriu nia laran, Konsellu Seguransa Nasaun Unida nian aprova kedas forsa multinasionál ida, ne’ebé responsabiliza husi komandu Austrália ho misaun prinsipál halakon tiha eskala violénsia iha fatin hotu-hotu no tau fali orden no trankuilidade públika.
Kontinjente ne’e, militár de’it, ne’ebé kria husi Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nian n.º 1246 no ema hotu koñese ho naran International Force in East Timor (INTERFET), hahú tama iha territóriu nia laran iha loron 20 fulan-Setembru 1999.
Notísia relevante: Konsulta Populár ba da-25: PPN apela timoroan hamutuk luta ba dezenvolvimentu
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editora: Maria Auxiliadora





