DILI, 04 setembru 2024 (TATOLI)—Prezidente Institutu Nasionál Defeza Direitu ba Labarik (INDDICA, sigla portugés), Dinorah Granadeiro, konsidera traballu infantíl bele iha konotasaun esploitasaun ba labarik.
“Traballu infantíl bele iha konotasaun esploitasaun ba labarik relasiona ho sira-nia enerjia serbisu no saláriu neʼebé mínimu sein konsidera sira-nia kresimentu indivíduu, seguransa, saúde no futuru neʼebé prósperu. Situasaun ne’e ita bele haree iha dalan ninin (lampu merah) parte Timor Plaza no iha parte tasi-ibun sira. Tuir loloos inan-aman no reprezentante legál ba menór sira maka tenke kuida labarik sira ho di’ak,” Dinorah Granadeiro, informa iha konferénsia imprensa, iha salaun INDICCA, Caicoli, tersa ne’e.
Prezidente INDDICA, I.P dehan, labarik sira presiza tempu ba halimar, estuda no partisipa iha atividade ne’ebé hasa’e sira-nia koñesimentu no dezenvolvimentu.
“Bazeia ba rezultadu monitorizasaun husi Unidade Monitorizasaun Violasaun Direitu Labarik, INDDICA, I.P nota katak, maioria labarik neʼebé fa’an sasán iha dalan ninin, sira-nia família (inan-aman no reprezentante legál) iha kondisaun saúde di’ak no sira hakmatek iha uma, maibé minoridade sira mak bá fa’an sasán iha dalan ninin,” Dinorah Granadeiro, akresenta.
Notísia relevante : Governu hamutuk ho parseiru komemora loron mundiál traballu infantíl iha Oé-Cusse
Bazeia ba Lei ba Traballu (Kódigu Laborál) artigu 66-69 artigu 67, sita kona-ba kontratu, protesaun espesiál no idade atu halo serbisu no serbisu kama’an.
“INDDICA, I.P nota katak, inan-aman no reprezentante legál viola labarik nia direitu no komete esploitasaun ba labarik. Inan-aman no reprezentante legál uza sira-nia pozisaun superiór ho objetivu obriga labarik menór foti pozisaun responsabiliza ba ekonomia família indivíduu, sein tau importánsia ba labarik nia seguransa, direitu no dezenvolvimentu fíziku inklui saúde mentál,” nia tenik.
Aleinde ne’e, institutu ne’e identifika mós katak labarik barak mak halo negósiu iha kalan ho oras neʼebé tuir loloos labarik sira presiza deskansa.
“Ami preokupa ba labarik sira-nia atividade hanesan ne’e kontinua, oinsá ho labarik sira-nia futuru? Futuru ida oinsá maka inan-aman, família, no indivíduu hakarak prepara ba labarik. Tanba ita iha ona lei protesaun labarik no joven iha perigu, bainhira labarik kontinua halo serbisu, entaun ami uza lei ida-ne’e hodi kondena inan-aman husik labarik halo serbisu, ita kuandu monitoriza mak identifka ita sei atua no lori ba Eskuadra Polísia depois aprosima inan-aman hodi responsabiliza,” nia salienta.
Nune’e, Prezidente INDICCA husu ba inan-aman atu kontrola oan sira labele fa’an sasán iha dalan ninin.
“Liga ho vizita Sua Santidade Papa Francisco mai Timor-Leste, Instituisaun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (FFDTL) sei halo vijilánsia másimu iha Dili laran, ho nune’e INDDICA, I.P apelu ba inan-aman no reprezentante legál nomós indivíduu neʼebé tau-matan ba labarik sira atu labele husik labarik menór fa’an sasán iha dalan ninin, tanba bele afeta ba sira-nia seguransa,” Dinorah Granadeiro, fó hanoin.
INDICCA asegura labarik menór sira nune’e husu atu hakmatek iha uma, hahú husi loron 03 setembru 2024 tenke tau-matan estra ba labarik menór sira no asegura sira-nia seguransa tanba movimentu maka’as liu.
“Husu atu inan-aman sira labele husik labarik sira mesak iha uma no nafatin iha ema adultu ruma ne’ebé tau-matan,” nia katak.
Labarik na’in-25 husi Dili halo serbisu iha dalan públiku
INDDICA identifika labarik na’in-25 husi Dili halo serbisu iha dalan públiku
“Labarik ne’ebé kontinua halo serbisu iha dalan ninin, ita la konta ho sira ne’ebé iha merkadu Manleuana, Taibese, Becora hamutuk 25. Ne’e sira hela iha fatin tráfiku iha supermerkadu Leader nia oin, areadór Pateo, Comoro, iha Elemloi nomós iha restaurante oin iha Dili laran,” Prezidente INDDICA, Dinorah Granadeiro, informa.
Bainhira ekipa konjunta hetan labarik sira ne’e, sira lori kedan ba uma no esplika hela ba inan-aman katak labele halo labarik sira sai instrumentu hodi halo serbisu fa’an.
“Ami esplika ba inan-aman katak labarik sira presiza tempu ba halimar, estuda no partisipa iha atividade ne’ebé hasa’e sira nia koñeseimentu no dezenvolvimentu. Sira ne’e presiza iha saúde di’ak no sira hakmatek iha uma, maibe kiik-oan sira mak ba fa’an sasán ka negósiu iha dalan ninin, ne’e labele,” nia katak.
Aleinde ne’e, INDDICA foin halo asesimentu iha semana tolu liubá ba labarik ida husi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ameno (RAEOA), ne’ebé husu atu apoiu lori fila bá nia moris fatin.
“Entaun depois Papa nia vizita sei transporta labarik ne’e bá Oé-cusse . Maibé molok reintegra ita sei halo karta koñesimentu ida ba Prezidente RAEOA nune’e kuandu reintegra, sira iha koñesimentu,” Dinorah esplika.
Antes ne’e, INDDICA iha tinan kotuk reintegra ona labarik ho kondisaun defisiénsia tilun no ibun, ne’ebé labarik ne’e halai tuir viziñu mak mai Dili no ajuda nia kolega fa’an sasán.
“Ami sempre halo monitorizasaun bá fatin ne’ebé labarik sira halo serbisu ba, ita bá atu husu sira katak hakarak mesak ka ema ruma mak haruka. Maibé dala ruma ita iha terrenu sira tauk halai, no bainhira ita laiha sira halo serbisu fali, ida-ne’e mak difísil,” nia haktuir.
Ekipa konjunta halo monitorizasaun kompostu husi Polísia, INDDICA inklui institusaun relevante seluk.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina




