iklan

HEADLINE, SOSIEDADE SIVĺL

Lao Hamutuk apresia bainhira OJE 2025 aloka ba setór produtivu

Lao Hamutuk apresia bainhira OJE 2025 aloka ba setór produtivu

Peskizador NGO Lao Hamutuk, Celestino Gusmão. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 02 outubru 2024 (TATOLI)–Diretór-Ezekutivu Lao Hamutuk, Celestino Gusmão Pereira, sujere ba Governu atu alokasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 ho montante biliaun $2,6 nian ba área prioritária sira hanesan edukasaun no agrikultura hodi rezolve problema multidimensionál iha rai-laran.

“Se orsamentu boot hanesan ne’e mak aloka barak ba iha edukasaun, saúde no agrikultura, bee no saneamentu, kooperativa no instituisun Estadu nian hanesan Komérsiu no Indústria no Sekretaria Formasaun Profisionál no Empregu, sira seluk ne’ebé iha setór produtivu ne’ebé mós iha kbiit atu ba utiliza osan sira-ne’e,” Celestino Gusmão Pereira hateten ba Agência Tatoli, iha Bebora.

Nia dehan, di’ak-liu halo produsaun ba produtu agríkola no ba prosesamentu ai-han no bele ajuda Timor-Leste nia ekonomia mais tarde ne’ebé la’ós de’it fó reseita, maibé problema povu nian liuliu ba insufisiénsia ai-han.

Nune’e mós, nia dehan, má nutrisaun ne’ebé boot tebetebes atu rezolve iha Timor-Leste no iha aumenta atividade agríkola iha fatin-fatin iha munisípiu sira akontese, ne’ebé sai oportunidade atu rezolve dezempregu iha rai-laran.

Tuir nia, liuhusi utilizasaun OJE 2025 nian ba setór produtivu sira bele rezolve gradualmente problema multidimensionál iha país ba tempu naruk.

“Ami hakarak ínfaze katak se uza osan sira-ne’e sai oportunidade finansiál ajuda redús problema ne’ebé ita-nia rai iha hanesan insufisiénsia ai-han, dezempregu no má nutrisaun. Se ida-ne’e duni mak Governu atu uza no redús problema sira-ne’e, ami apresia. Ajuda rezolve problema infraestrutura iha setór edukasaun, kapasitasun ba manorin sira no organizasaun kurríkulu, biblioteka, laboratóriu ne’e mak Governu tau orsamentu boot hanesan ne’e, Lao Hamutuk apresia,” nia dehan.

Dirijente ne’e mós apela ba Governu atu aloka OJE 2025 nian tuir kapasidade, tanba dezempeñu ba ezekusaun agora ne’e ki’ik tebetebes no se sira obriga ezekuta sei prodús rezultadu ladi’ak no sei la ajuda problema estruturál sira iha rai-laran.

Diretór-Ezekutiva relata, istoria alokasaun OJE ne’e iha dúvida barak, hanesan alokasaun orsamentu 2024 nian ne’e, dezempeñu ba ezekusaun sira la’o ladún di’ak.

“Husi istória ezekusaun Governu nian ne’e ki’ik. Ita-boot sira bele haree ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu ne’e ki’ik tebetebes, tanba ein jerál seidauk to’o 60%. Entaun, Governu tenke sukat sira-nia kapasidade ezekusaun hanesan problema ba rekursu umanu, preparasaun lei no aprovizionamentu no disponibilidade ka kpasidade ezekusaun planu no programa prioridade,” nia dehan.

Maibé, nia dehan, proposta OJE foin aprova númeru de’it tanba proposta-lei no livru orsamentál ne’e sei lori ba Parlamentu Nasionál no sei halo diskusaun iha jornada orsamentál no sei aprezenta performa Governu nian no realidade sosioekonómiku Timór nian, inklui opsaun rua hodi hili biliaun $1,8 no $1,9 ba 2025.

Nia hanoin hikas, iha fulan-jullu, Konsellu Ministru aprova ona tetu fiskál ba OJE 2025 ne’e $1,8, infelizmente hafoin reuniaun komisaun revizaun orsamentu ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru, iha pedidu adisionál barak ne’ebé Konsellu Ministru akumula hotu, agora OJE sa’e ba biliaun $2,6, einvezde mantein buat ne’ebé aprova $1,8 maibé sa’e maka’as liu.

Tuir senáriu análize Ministériu Finansa nian katak bainhira foti OJE entre $1,8 no $1,9, fundu petrolíferu sei dura to’o tinan 2036, infelizmente Governu aprezenta proposta ne’e OJE to’o biliaun $2,6 mak fundu petrolíferu sei hotu lalais de’it, karik mandatu Governu ida-ne’e ramata, fundu mós hotu iha mandatu ida de’it.

Tuir nia, iha oportunidade atu diskute panorama orsamentál iha Parlamentu Nasionál ne’ebé haree forma jerál ba OJE ne’e rasik no bele haree pormenór alokasaun orsamentu ne’e oinsá iha área espesífika.

Governu aprova ona proposta OJE ba tinan oin ho montante biliaun $2,6, ne’ebé  aloka ba Administrasaun Sentrál biliaun $2,07, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno millaun $62, no Seguransa Sosiál millaun $482.

Governu propoin OJE tinan 2025 ne’e atu promove dezenvolvimentu ekonómiku no hadi’a kondisaun moris populasaun timoroan nian, liuhusi estratéjia klara ida-ne’ebé foka ba kreximentu ekonómiku sustentavel, hadi’a servisu públiku no garante katak benefísiu dezenvolvimentu nian to’o ba sidadaun hotu.

Governu aloka millaun $227,3 ba infraestrutura estratéjika, konstrusaun, espansaun, reabilitasaun no manutensaun estrada no ponte sira, nomós ba implementasaun medida protesaun hasoru dezastre naturál, ho objetivu atu hadi’a konektividade no proteje komunidade husi efeitu mudansa klimátika.

Prevee mós dotasaun sira ba reabilitasaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato no ba konkluzaun kabu submarinu fibra ótika, ne’ebé sei liga Timor-Leste bá Austrália.

Espansaun hosi rede interna fibra ótika ne’e sei permite, hahú husi tinan 2025, fornesimentu husi internet ho velosidade a’as iha Timor-Leste laran tomak.

Iha setór eletrisidade, orsamentu prevee aumentu signifikativu ida iha subvensaun ba Eletrisidade de Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P), ho objetivu atu hadi’a no habelar fornesimentu kontínuu eletrisidade, liu-liu iha área rurál no remota sira, hodi garante servisu ne’ebé estável no abranjente liu.

Iha setór rekursu naturál prevee millaun $40 hodi hadi’a zona industriál no estrasaun petróleu no minerál iha Kosta Súl país hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku no reforsu seguransa enerjétika.

Iha setór finanseiru prevee investimentu ida millaun $5 iha kapitalizasaun Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés), ho objetivu atu reforsa estabilidade no reziliénsia sistema finanseiru nasionál.

Proposta lei ne’e aloka mós parte boot ida husi despeza, ho valór millaun $406 hodi apoia sosiedade sivíl, saúde no servisu sosiál.

Iha dezenvolvimentu kapitál umanu aloka millaun $17,2 ba programa formasaun profisionál no téknika, nune’e mós ba konsesaun bolsa estudu. Edukasaun sei simu mós millaun $145,8 ba konstrusaun eskola foun, formasaun profesór sira no fortalesimentu sistema jestaun edukativa.

Iha saúde aloka millaun $99,2 ba melloria rede ospitalár no sentru saúde sira iha Timor-Leste laran tomak, aleinde millaun $14,2 ba akizisaun no distribuisaun ai-moruk no ekipamentu médiku sira ne’ebé esensiál.

Kona-ba protesaun sosiál, sei reforsa programa Bolsa da Mãe ho aumentu boot liu millaun $7, aumenta tan millaun $2,86 ho objetivu atu hadi’a saúde no nutrisaun ba inan isin-rua no labarik sira.

Proposta ne’e inklui mós transferénsia ida millaun $124,1 ba Orsamentu Seguransa Sosiál, ne’ebé aumentu ida ho $37,4 kompara ho tinan 2024, ne’ebé reflete espansaun husi sistema Seguransa Sosiál no valór husi pensaun sosiál ferik-katuas no invalidéz.

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!