Tinan ida-ne’e, Timoroan hamriik la’ós de’it iha momentu pivotál ida iha ita-nia rain nia istória, maibé iha inisiu era foun ida oportunidade no transformasaun nian ne’ebé laiha presedente! Tinan ruanulu-resin-lima liubá, ita-nia Povu Timor brani atu mehi kona-ba Timor-Leste ida ne’ebé livre no soberanu. Tinan ida-ne’e, ita selebra la’ós de’it realizasaun mehi nian, maibé atu tau ita hotu nia matan ba futuru ida ne’ebé nabilan tebes ne’ebé halo imajinasaun sai nabilan!
Tinan ruanulu-resin-lima liubá, ita-nia povu ho aten brani foti desizaun ida ne’ebé sei kontinua lian too ohin loron. Ita Povu rasik mak hili atu sai arkitetu ba nia destinu rasik (ukun rasik an), mestre ba nia destinu rasik. No estrutura furak tebes ne’ebé maka ita harii iha fundasaun husi opsaun ne’ebá! Durante kuartu sékulu ida, ita nia povu hasoru dezafiu sira ne’ebé sei sobu nasaun ki’ik sira, selebra triunfu sira ne’ebé inspira mundu, no hatudu reziliénsia ne’ebé sai lejenda. Maibé, ita foin hahú hatudu ita-nia potensiál loloos nia superfísie!, signifika katak enkuantu progresu balun halo ona, no iha nafatin abilidade, talentu, ka posibilidade lubuk ida ne’ebé seidauk aproveita ne’ebé sei presiza atu esplora ka realiza. Ida-ne’e sujere katak realizasaun atuál sira maka inísiu de’it, no iha buat barak liután ne’ebé bele realiza se esforsu sira seluk halo.
Imajina, se ita hotu hakarak, Timor-Leste ida iha de’it tinan 25 husi agora – farol ida ba inovasaun no prosperidade iha Sudeste Aziátiku. Imajina ita-nia kapitál, Dili, transforma ba sentru teknolojia avansadu nian, iha-ne’ebé emprezáriu joven Timoroan sira lansa startup sira ne’ebé revolusiona indústria globál sira. Imajina ita-nia paizajen buras sira ne’ebé nakonu ho eko-resort sustentável sira, ne’ebé dada turista millaun resin atu esperiénsia ita-nia kultura úniku no beleza naturál ne’ebé furak.
Ita hotu bele haree ida-ne’e? Ita-nia portu sira nakonu ho atividade, esporta la’ós de’it ita-nia rekursu naturál sira ne’ebé barak, maibé produtu sira hosi ita-nia setór manufatura avansadu rasik. Ita nia universidade sira, ne’ebé koñesidu iha Ázia tomak ba sira nia peskiza iha enerjia renovável no siénsia tasi nian, atrai ema matenek sira hosi mundu tomak.
Ida ne’e la’os fantazia ida ne’ebé dook, maluk Timor oan sira. Ida-ne’e maka futuru ne’ebé maka iha ita hotu-nia liman!
Ita tau tiha ona baze ba transformasaun estraordináriu ida-ne’e. Ita-nia instituisaun demokrátika sira, ne’ebé forsa iha ahi adversidade nian, agora hamriik nu’udar modelu estabilidade no transparénsia nian iha ita-nia rejiaun. Ita-nia lian iha palku mundiál, uluk nonook, agora rezona ho autoridade iha fórum internasionál sira. Ita muda ona hosi nasaun ida ne’ebé buka tulun ba nasaun ida ne’ebé oferese parseria no lideransa, ho inisia ona g7+ iha palku internasional.
Maibé ita labele deskansa iha ita-nia laurel sira. Tinan 25 oin mai husu asaun brani, hanoin vizionáriu, no kompromisu metin ba progresu.
Ohin loron, ita hotu hasoru dezafiu ida sidadaun Timoroan ida-idak atu mehi boot liu, alkansa dook liu, no servisu maka’as liu duke uluk. Ba ita-nia foin-sa’e sira, karik ita bele dehan: Imi la’ós de’it líder sira aban-bainrua nian, imi mak inovadór sira ohin-loron nian! Hakuak teknolojia, buka edukasaun ho paixaun, no husik ita-boot nia kriatividade sa’e maka’as. Mundu muda daudaun ho ritmu ne’ebé laiha presedente, no ita-boot sira iha kbiit atu koloka Timor-Leste iha oin iha revolusaun globál ida-ne’e.
Ba ita nia emprezáriu sira no líder emprezariál sira: Tempu to’o ona atu hanoin liu ita nia tasi-ibun sira. Mai ita harii empreza sira ne’ebé kompete la’ós de’it iha rejionál, maibé iha nivel mundiál. Mai ita aproveita kbiit husi ita-nia lokalizasaun estratéjiku, ita-nia rekursu riku sira, no ita-nia espíritu ida nebee labele nakdoko hodi kria indústria sira ne’ebé sei define sékulu 21 nia klaran.
Ba ita nia polítiku nain sira no funsionáriu públiku sira: husu ba ita-boot atu sai aten-barani iha ita-boot nia vizaun no metikulozu iha ita-boot nia ezekusaun. Mai ita kria ekosistema ida ne’ebé haburas inovasaun, atrai investimentu, no dudu ita-nia nasaun ba ekonomia ida ne’ebé bazeia ba koñesimentu. Ita-nia lei no polítika sira labele la’o de’it ho tempu sira, maibe tenke antesipa futuru no forma ida-ne’e ba povu doben nia vantajen.
No ba ita nia belun no parseiru internasionál sira: konvida ita-boot atu hamutuk ho ita iha viajen emosionante ida-ne’e. Timor-Leste la’ós de’it nasaun ida ho potensiál ne’ebé seidauk aproveita; ida-ne’e maka rai ida ho avansu sira ne’ebé besik no oportunidade sira ne’ebé labele sukat. Investe iha ita nia futuru, kolabora ho ita nia hanoin sira ne’ebé nabilan liu, no asiste rasik mosu hosi forsa ekonómika foun iha Sudeste Aziátiku.
Maluk Timoroan sira, tinan 25 oin mai promete atu sai kapítulu emosionante liu iha ita-nia nasaun nia istória. Ita hamriik iha ne’e ohin, la’ós de’it nu’udar erdeiru orgullu sira hosi liberdade ne’ebé ita hetan ho susar, maibé nu’udar arkitetu sira hosi futuru ida ne’ebé limitadu de’it hosi ita-nia imajinasaun nia baliza sira.
Mai ita la’o ba oin ho korajen hanesan ne’ebé define ita-nia luta ba ukun rasik-an. Mai ita serbisu ho unidade hanesan ne’ebé haree ita liuhosi ita-nia dezafiu sira uluk nian. No mai ita mehi ho audásia ne’ebé sempre sai nu’udar sinál espíritu timoroan nian.
Tinan ruanulu-resin-lima liubá, ita brani atu mehi kona-ba liberdade. Ohin loron, tenke kontinua brani atu mehi kona-ba grandeza. Aban, ita sei brani atu atinji buat ne’ebé imposivel.
Viva Timor-Leste! Karik ita-nia kuartu sékulu tuirmai sai ida ho kreximentu, inovasaun no prosperidade ne’ebé laiha presedente ba ema hotu!




