iklan

POLÍTIKA

MF tau prioridade aumenta kollesaun reseita naun petrolífera iha 2025

MF tau prioridade aumenta kollesaun reseita naun petrolífera iha 2025

Vise-Ministra Finasas foun, Felícia Claudinanda Cruz Carvalho. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 25 outubru 2024 (TATOLI)- Ministériu Finansa (MF) iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 prevee $18,889,241, hodi tau prioridade haree lejislasaun no medida sira hodi bele aumenta kollesaun reseita naun petrolífera iha 2025.

“Ministériu Finansa nia polítika liuliu ba kollesaun reseita não petrolífera nian ba kollesaun reseita nian ba área id- ne’e iha medida mak sai parte xave ba MF mak  haree ba lei sira. Se kona-ba reseita nian, ami serbisu hela kona-ba IBAN, ida-ne’e sei akompaña hasa’e impostu ba venda no taxa importasaun balun, nu’udar parte ida husi ASEAN hodi halo sistema impostu sai simples liu, justu no fásil liu atu administra. Liuhusi ne’e, ho esperansa ne’ebé rekoilla tan reseita boot no haburas ekonomia. Ba sistema sira, ami iha planu atu atualiza SIKTAS ne’ebé mak husi autoridade tributária no asikuda husi autoridade aduoneira nian tuir no ami mós hanoin atu intrega baze dadus sira-ne’e ho GRP no mós analiza sistema finanseira,” Vise-Ministra Finansa,  Felícia Claudinanda Cruz, hato’o iha audiénsia públika ba proposta OJE 2025 husi ministériu nian ho komisaun C trata asuntu Finansa Públika no D trata asuntu Ekonomia no Dezenvolvimentu iha sala plenária PN, sesta ne’e.

Governu sei hadi’a infraestrutura finanseira hodi muda pagamentu sira lahó osan cash ka osan tahan difikulta ba evazaun fiskál tanba sira haree dalan ba tranzasaun sira-ne’ebé subsajente no hametin administrasaun impostu, hadi’a efisiénsia kobransa impostu nian, habelar baze impostu nian no hamenus evazaun impostu mak krítiku.

Governu bele hametin kapasidade husi autoridade fiskál no adota ferramenta dijitál modernu sira hodi hasa’e komprimentu no tranferénsia.

Vise-Ministra aprezenta proposta OJE 2025, Ministériu Finansa hetan alokasaun $18,889,241, dezagrega alokasaun ba prioridade ministériu nian tuir kategória despeza hodi responde ba serbisu rutina ministériu nian mak saláriu vensimentu $9,659,322, bens no serbisu $8,347,225, kapitál menór rihun $45, kapitál dezenvolvimentu $837,694.

Ba iha kategória saláriuvbensimentu hodi selu saláriu no suplementu funsionáriu permanente, kontratadu nasionál no internasionál inklui mós sei halo rekrutamentu ba forsa traballu foun iha tinan oin.

Bens serbisu hodi responde ba sistema hanesan Asikuda, manutensaun mákina Xray, serbisu limpeza no nesesidade rutina ministériu nian sira seluk.

Kapitál menór hodi sosa ekipamentu atu reforsa patrimóniu Estadu hodi rekolla ekipamentu.

Kapitál dezenvolvimentu atu halo pagamentu ba projetu no konstrusaun foun ba dormitóriu autoridade aduoneira iha Salele.

Tuir dokumentu livru proposta OJE 2025 Planu Asaun Annual Entidade públiku setór administrativu, ba tinan oin, MF iha programa jestaun finansa públika ho sub-programa mellora despeza públika ho atividade 13, sub-programa aumenta kolesaun reseita doméstika 14, sub-programa jestaun patrinómiu Estadu ho atividade haat (4), sub-programa mobilizasaun dívida públika no ajuda externu ho atividade tolu (3), sub-programa polítika no jestaun fundu petrolífeiru ho atividade rua (2), sub-programa rekoilla dadus ho atividade tolu (3).

Programa funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál ho sub-programa tolu (3) no atividade 25.

Durante audiénsia, Deputadu membru komisaun D, Antoninho Bianco, Antoninho Bianco no Deputada membru komisaun C Maria Angelina Sarmento, rekomenda ba MF atu tau atensaun ba reforma fiskál liuliu aprezenta alterasaun lei tributária hodi halo kollesaun reseita liután.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!