DILI, 06 janeiru 2025 (TATOLI) – Primeiru-Ministru (PM), Kay-Rala Xanana Gusmão, husu ba manorin sira atu transforma labarik sira ho kualidade, tanba sira mak futuru nasaun Timor-Leste ninian.
“Hanorin ne’e importante tebes, tanba imi mak kaer baze ba futuru Timor nia, tanba ne’e mak apresia tebes-tebes, husu ba imi-nia esforsu tomak, esforsu tomak hodi hanorin, saida mak imi hatene fó, hodi hanoin katak imi mak sei forma jerasaun futuru ninia, ho ida-ne’e imi kuidadu didi’ak labarik sira, imi hanorin, labarik sira sei hadomi imi, respeita imi no rona imi, imi mós fó morál, transforma sira-nia mentalidade mós iha imi-nia liman,” PM, dehan hafoin selebra Natál hamutuk ho manorin sira husi territóriu, iha salaun Sentru Konvensaun Dili (CCD), Merkadu lama, segunda ne’e.

“Imi-nia misaun ne’e la’ós de’it hanoin literasia no numerasia maibé transforma sira-nia mentalidade, ida-ne’e importante tebes,” PM énfaze.
Líder ezekutivu ne’e dehan, servisu iha Edukasaun labele hanoin atu hetan de’it osan, maibé ida-ne’e nu’udar misaun ne’ebé importante tebes atu hala’o, tanba futuru nasaun nia depende iha manorin sira.
“Tuir ha’u-nia hanoin, buat hotu-hotu ita bele halo, servisu saida de’it mak ita bele halo, iha rua ne’ebé la’ós servisu maibé misaun, mak edukasaun no saúde; rua ne’e kompleta malu tebes-tebes, ne’e misaun tanba servisu baibain ita ba servisu atu hetan osan. Iha edukasaun favór ida, labele sente hetan servisu tanba hetan ona osan, tanba ne’e misaun boot tebes, imi iha koñesimentu boot tebes, imi-nia hahalok no imi-nia vontade atu fó. Futuru Timor-Leste ninian, depende ba imi, imi-nia misaun di’ak Timor-Leste iha ikus fali mai sei di’ak liután, tanba labarik sira ne’ebé imi forma dadauk, sei matenek no sei lori Timor ba oin, ida-ne’e mak ita bolu dehan edukasaun,” nia dehan.
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão rekoñese, ikus-ikus ne’e edukasaun iha problema, maibé ida-ne’e mosu tanba atu hadi’a sistema.
“Edukasaun ikus-ikus ne’e iha problema duni ona, dadeer ha’u tama servisu ha’u haree feto mane halo protestu, ita la’ós hasai ema arbiru maibé ita hadi’a sistema. Nonu Governu konstitusionál sei haree didi’ak sistema edukasaun ninian. Profesór sira, imi servisu la’ós selu imi, maibé fó garantia katak imi-nia servisu Estadu rekoñese, apresia tebes imi-nia esforsu, apresia tebes ho imi-nia partisipasaun iha dezenvolvimentu rai ida-ne’e nia,” PM katak.
Entertantu Ministra Edukasaun (ME), Dulce de Jesus Soares, hatete, edukasaun ho kualidade, mak esforsu kolaborativu ida, no depende ba membru komunidade edukativu sira hotu atu partisipa no halo ninia parte.
“Bainhira ha’u temi liafuan ‘komunidade edukativu’ ne’e iha nível nasionál, ne’e mak ema hotu ne’ebé serbisu iha Ministériu Edukasaun no ita-nia parseiru sira hotu, parseiru dezenvolvimentu sira, ONG no reprezentante sira husi setór privadu ne’ebé envolve ho maneira ruma hodi haberan ita-nia setór edukasaun. Komunidade edukativu ne’ebé importante liu mak iha nível eskola. Eskola sira mak parte importante liuhusi setór edukasaun. Eskola bele hetan orientasaun, apoiu, no formadu hosi polítika no programa sira iha nivel nasionál no munisipál,” nia dehan.
Membru governu ne’e hatutan, tuir loloos eskola ida-idak mak halo desizaun atu uza polítika no programa sira-ne’e atu kria ambiente aprendizajen ida-ne’ebé di’ak no efetivu liu ba ninia manorin no estudante sira.
“Prosesu ida-ne’e lidera hosi dirijente eskolár, maibé dirijente di’ak ida hatene katak nia labele konsege mesak. Loos-duni, lider eskolár efetivu ida hatene katak kolaborasaun no kooperasaun mak xave atu asegura kualidade no susesu, manorin sira presiza foti responsabilidade ba sira-nia sala-aula, sira-nia pedagojia no prosesu ensinu, no sira-nia estudante sira-nia rahun-di’ak,” nia dehan .
ME dehan estudante sira presiza motivadu no envolvidu hodi foti knaar ativu iha sira-nia prosesu aprendizajen ho vizaun momoos kona-ba oinsá prosesu ne’e liga metin ho sira-nia susesu aban bainrua. Maibé ho importánsia hanesan, inan-aman no membru komunidade sira mós presiza envolve-aan.
“Profesór la hanorin ema ida se inan-aman sira la asegura sira-nia oan ba eskola. Eskola laiha bee se laiha akordu ho komunidade tomak kona-ba kanu sira atu lori bee ba eskola no oinsá fahe rekursu ho justu. No sekarik dezastre naturál ruma mosu, komunidade tomak presiza mobiliza hodi asegura ninia estudante sira-nia seguransa, fatin apropriadu atu kontinua aprende, no reabilitasaun ba eskola afetadu ne’e,” nia dehan.
Ministériu Edukasaun rekoñese katak atu sistema ida bele funsiona ho di’ak, no mós atu haburas demokrasia ida, presiza la’ós de’it rekoñese importánsia hosi sidadaun sira-nia partisipasaun, maibé presiza enkoraja, haboot-hadi’ak no selebra partisipasaun ida-ne’e.
“Atu bele foti desizaun di’ak iha nível eskola, importante katak ema hotu ne’ebé envolve iha informasaun naton, komprende di’ak prosesu no prosedimentu sira, no mós atubele espresa sira-nia opiniaun no ideia rasik. Ha’u nu’udar ministra karik iha ideia globál di’ak ida kona-ba situasaun edukasaun iha ita-nia rain. Se sistema atu ekuitavel no inkluzivu, presiza konsidera nesesidade no sirkunstánsia husi ema hotu ne’ebé envolve, no ida-ne’e bele akontese de’it liuhosi rona ita-boot sira-nia lian,” governante ne’e dehan..
“No inversamente, atu ita-boot sira bele rekolla dadus ho loloos ka implementa kurríkulu foun ho efetivu ka muda dezeñu ba farda eskolár, tenke komprende didi’ak razaun sira iha polítika sira-ne’e nia kotuk, polítika sira-ne’e rasik, inklui mós sira-nia implikasaun finanseiru. Liuhosi diálogu no serbisu hamutuk ita bele asegura katak ita-nia sistema edukasaun sai susesu,” ME tenik.
Jornalista : Osória Marques
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo