BOBONARO, 07 janeiru 2025 (TATOLI) – Govermu liuhusi Ministériu Agrikultura Pekuária, Peska no Floresta, hamutuk ho Autoridade Munisípiu Bobonaro, tersa ne’e sosializa projetu konstrusaun irrigasaun Maliana II hodi fornese informasaun ba natar-na’in sira iha suku Tapo Memo kona-ba benefísiu, prosedimentu no partisipasaun komunidade iha prosesu implementasaun obra.
Liu husi diskusaun, lia-na’in Tapo-Memo, Eusebio dos Santos ‘Bei-Lino’, informa, abitante sira prontu koopera atu entrega gratuita rai no plantasaun, tanba obra ne’e agrikultór sira hein kleur ona.
Notísia relevante: MAPPF kontrata empreza husi Indonézia konstrui irrigasaun Maliana II
“Iha suku Tapo-Memo, nehek de’it mós ha’u sei bele ukun, durante projetu ne’e la’ós komunidade sé de’it, ai-hun ida ka hudi-hun ida, sá kualkér ida atu tesi ka atu fokit laiha indemnizasaun, ne’e ha’u promete iha fatin ida-ne’e, tanba ha’u ho xefe suku, veteranu suku Tapo-Memo ami halo ona reuniaun no iha ona konkordánsia,” nia hateten iha atividade sosializasaun ne’ebé realiza iha sede suku Tapo-Memo.

Iha fatin hansan, komunidade suku Tapo-Memo, Fernando Raul, agradese ba governu atuál no anteriór ne’ebé halo esforsu to’o ikus bele foti desizaun ida-ne’ebé sura de’it loron agrikultór sira-nia mehi naruk atu sai ona realidade.
Eis xefe aldeia Tunubibi ne’e dehan, komunidade prontu koopera no kolabora ho governu no kompañia implementadór hodi fó susesu ba obra ne’e, tanba durante ne’e rai poténsia barak mak hamrook hela bee husi irrigasaun Maliana II.
“Ita espera ho irrigasaun Maliana II votande komunidade nian bele mosu, fanun ona komunidade katak laiha keluhan kona-ba bee tanba bee agora daudaun atu fornese ona ba natar,” nia katak.
Reprezentante Intelektuál suku Tapo-Memo, Vitál dos Santos, fiar katak ho implementasaun obra ne’e ba futuru rai produtivu ne’ebé durante tinan barak abandona bele re-ativa fali ba halo produsaun hare no produtu seluk tán.
Na’in ba empreza Gracia Agro Trading ne’ebé durante ne’e hola agrikultór sira-nia hare ne’e , informa, tinan ne’e produsaun hare iha Maliana, liuliu suku Tapo-Memo menus kompara ho tinan hirak liubá.
“Ha’u konsege sosa de’it tonelada 230, husi Memo lato’o tonelada 20, afinál natar fatin luan hela, rai-bokur, tanba saida mak laiha hare atu fa’an ne’e, serake natar-na’in sira mak haan hotu de’it ka razaun seluk komunidade lakohi halo natar tanba ta’uk karakól,” nia akresenta.
Eis deputadu kuarta lejizlatura ne’e rekomenda ba empreza internasionál Mimarta atu implementa obra ne’e ho kualidade no modelu di’ak nune’e bele akumula nesesidade husi natar-na’in no hakiak-na’in sira.
“Ita hare ba irrigasaun anteriór ninia bibir pasangan ne’e okos fali husi rai, entaun animál tama sama rai, tahu sira-ne’e tama hotu ba irrigasaun, ne’ebé sée bele ninia bibir pasangan ne’e labele iha rai nia okos ne’e nune’e animál sira bele haan duut iha ninin mós irrigasaun aman hela,” nia fó hanoin.
Iha oportunidade ne’e, Xefe suku Tapo-Memo, Joaquim Baptista, agradese ba governu no rekomenda atu normaliza kanál irrigasaun antigu iha fatin balu ne’ebé foin lalais hetan estragu.
“Ida-ne’e para iha époka dahuluk tinan ne’e bele fasilita natar na’in sira halo natar, hodi hein fali irrigasaun foun ne’e, ha’u fiar katak tinan ida sira bele halo dala-rua,” nia katak.
Diretór Nasionál Irrigasaun husi MAFFP, Jacinto Vicente Filipe, esplika, dezeñu ba konstrusaun irrigasaun Maliana II dezeña iha 2015 ho tipu hanesan ho irrigasaun Maliana I.
“Nia diferente mak Maliana I odamatan ida de’it, Maliana II odamatan rua, ita taka mota, hodi hasa’e tán nia elevasaun balu ho nia kanál ne’e kilómetru 2,9 nune’e ita-nia natar sira ba kraik ne’e bele hetan hotu bee, dezeñu ne’e iha tipu vertikál, balu loos deit, depois sei iha mós ponte oan balu hodi ita nia animál sira liu, maibé nia dezeñu ne’e 25% bele iha mudansa, orsida la’o ba mak ita halo mudansa oituan-oituan, la aumenta osan no la hamenus,” nia katak.
Diretór Jacinto garante obra ne’e sei hetan rezultadu di’ak no kualidade tanba kompañia internasionál ne’e iha esperiénsia barak.
“Ami ba to’o iha sira-nia fatin, sira halo irrigasaun tipu hanesan ita-nia ne’e, iha Indonézia ne’e iha fatin barak, hanesan iha Sulawesi. Ami ba momentu ne’ebá Prezidente Jokowi ba hare, maibé sira-nia mak hotu uluk, ne’ebé kompañia ne’e ita la ragu ida,” nia katak.
Governu orienta ona kompañia atu uza de’it traballadór suku Tapo-Memo no serbisu hamutuk ho kompañia lokál.
Diretór Nasionál Agrikultura husi MAFFP, Martino Laurentino, esplika, tuir planu projetu ne’e sei lansa ofisialmente iha loron 10 fulan-dezembru, maibé seidauk bele deside data fiksu tanba sei konfirma tempu ho Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão.
“Ha’u hakarak hateten klaru ona katak, mínimu fulan ida-ne’e nia laran halo lansamentu, tinan 2025 projetu ne’e tenke la’o tanba kompañia ne’ebé atu halo konstrusaun no konsultór ne’ebé atu halo supervizaun projetu sira asina tiha kontratu ona, tanba ne’e husu komunidade atu koopera, labele projetu la’o ona mak dehan fali ha’u nia ai-hún ida ne’e labele hasai, rai ida-ne’e labele ke’e,” nia fó hanoin.
Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Alexandrino Pires, hatutan, governu halo esforsu rezolve problema irrigasaun Maliana II ho intensaun atu hapara importasaun foos husi rai-li’ur hodi garante seguransa ai-han iha rai-laran.
“Sé ita la halo natar, osan barak mak sei sai ba rai-li’ur, tanba ita tenke sosa foos importasaun, tanba ne’e mak ha’u hanoin ita tenke fó prioridade ba agrikultura. Sé agrikultura la’o di’ak ona, ekonomia mós book-an, komesa sa’e ona, tanba osan husi merenda eskolár kada tinan milaun $2 ne’e tuir metadalan katak 75% tenke sosa produtu rai-laran, entaun sé irrigasaun Maliana II ne’e di’ak ona, osan komesa tama mai ita ona,” nia katak.
Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, orienta kompañia Mimarta atu apoia normaliza kanál antigu no hasai sadimentasaun hodi fasilita bee ba natar nune’e komunidade bele prodús hare iha époka dahuluk.
Enkuantu proppsta verbal ne’e hetan resposta kedas husi jestór projetu husi kompañia Mimarta katak sira sei buka meiu atu rezolve iha tempu badak.
Obra ne’e sei responsabiliza husi empreza internasionál Minartaduta Hutama ne’ebé sei kobre area hamutuk ektare 1.401 husi totál área ne’e iha kuaze ektare 300 ba iha nasaun viziñu Indonézia.
Husi parte Timor-Leste nian kuaze iha ektare 1.401 sei halo mós kanál prinsipál kuaze kilómteru 2.9 ho orsamentu ba konstrusaun hamutuk millaun $9.8 no osan ba konsultan hamutuk rihun $800-resin. Durasaun kontratu ba konstrusaun ne’e hamutuk kuaze fulan 30 (tinan rua-resin).
Notísia relevante: Governu presiza konstrui banku água reforsa irrigasaun Maliana II
Jornalista: Sérgio da Cruz
Editór: Evaristo Soares Martins