DILI, 17 Fevereiru 2025 (TATOLI)–Governu liuhosi Ministériu Edukasaun (ME), hakarak sobreliña valór diversidade linguístika iha mundu.
“Ita-nia lingua ofisiál mak tetun ho portugés, entaun lingua materna hanesan ponte ida ajuda, tanba ita hanorin lian materna iha eksola balun no hafasil atu aprende esplikasaun ne’ebé profesór sira hanorin iha prosesu aprendizajen iha saladeaula. Tanba ne’e ho objetivu hosi selebrasaun ne’e mak hasa’e konxiénsia kona-ba importánsia hosi prezerva no promove lian sira hotu, liuliu lian lokál sira, no sobreliña valór hosi diversidade linguístiku iha mundu tomak”, ME, Dulce de Jesus Soares, dehan iha salaun INFORDEPE Balide, segunda ne’e.
ME dehan tuir konstituisaun, lei baze edukasaun, no dekretu-governu ne’ebé aprova ministériu edukasaun nia polítika edukasaun inkluziva, katak labarik sira-ne’ebé mai hosi grupu linguístiku seluk mós iha direitu atu hetan susesu iha edukasaun hanesan labarik sira seluk. Tanba ne’e presiza konserva no prezerva lian materna iha eskola sira ne’ebé presiza.
“Iha Timór, maski ita iha lian ofisiál rua, ita iha ema barak, liuliu labarik kiïk sira, ne’ebé hatene de’ït sira-nia lian uma nian, ne’ebé la’ós tetun ka portugés. Ita-nia kurríkulu nasionál baze hanorin literasia bázika iha lian-tetun, no halo transferénsia ba lian-portugés. Nune’e, oinsá ho labarik sira-ne’ebé seidauk hatene tetun ida, ka seidauk hatene ho di’ak? Tuir ita-nia konstituisaun, ita-nia lei baze edukasaun, no dekretu-governu ne’ebé aprova ministériu edukasaun nia polítika edukasaun inkluzivu, labarik sira-ne’ebé mai hosi grupu linguístiku seluk mós iha direitu atu hetan susesu iha edukasaun hanesan labarik sira seluk. Maibé, hanorin sira de’it iha lian ofisiál, saida mak sei akontese”, ME dehan.
Tan ne’e, ministériu buka alternativu ba labarik sira-ne’ebé ladún ko’alia lian ofisiál sira, hodi asegura sira-nia inkluzaun no posibilidade ba susesu másimu.
“Tanba ne’e mak iha tinan ida-ne’e ministériu edukasaun foku ba literasia no numerasia fundasionál, ka báziku. Ne’e katak ami fó prioridade atu asegura katak labarik sira hotu, hosi situasaun sira hotu, sei aprende lee no sura. Ministériu oras ne’e halo formasaun intensiva kona-ba literasia no fonétika, no mós haberan ami-nia programa mentoria ba eskola sira, tinan liubá hahú rekrutamentu ba manorin sira liuhosi teste. Tempu hanesan, ami mós buka intervensaun oioin atu ajuda labarik ho difikuldade kognitivu, fiziku, ka emosionál. Ne’e mós inklui labarik ho lian ne’ebé la’ós lian instrusion nian”, nia dehan.
ME espera tinan oin taxa literasia bázika sei sa’e. Tanba bainhira labarik hatene lee ona, ninia kakutak sai forte liután no nia mós bele preparadu atu aprende konseitu kompleksu no abstratu iha nivel ensinu tuirmai.
“Ita-nia lian inan mak lian dahuluk ne’ebé bebé rona, liafuan dahuluk ne’ebé nia fó sai, no sai fundasaun ba ninia komprensaun kona-ba mundu. Liuhosi lian ne’e nia liga ho ninia família, ninia tradisaun, no ninia família. Nune’e, labarik bá eskola no labele komunika iha lian neʼebé nia komprende, nia pratikamente labele aproveita aprendizajen hotu ne’ebé nia aprende liuhosi moris ho ninia família, fó kuidadu ba balada no kuda modo, no halo lisan. Ita-nia lian mak ita-nia identidade, no se ita lakon ita-nia identidade, ita mak sé? Tinan ba tinan ema la hanorin ona sira-nia lian lokál ba sira-nia oan”, dehan.
Komemorasaun dala ruanulu-resin-lima ba loron internasionál lian-inan nian. Tuir loloos ninia loron loos mak sesta semana ida-ne’e (21/02/2025), maibé tanba importante tebes, ministériu edukasaun deside hahú no ramata ho selebrasaun. Sesta sei hala’o atividade iha eskola Boboloa iha Oekusi, maibé eventu iha Dili mak ohin, no hetan apoiu hosi parseiru UNESCO, UNICEF no DFAT.
Loron internasionál lian-inan estabelese hosi UNESCO iha 1999 hodi komemora eventu katak iha Bangladexe, iha 21 Fevereiru, 1952, grupu estudante sira halo protesta hodi ezije Governu atu rekoñese sira-nia lian rasik-Bengali. Iha data ne’e polísia oho estudante sira-ne’e. Loron ida-ne’e destaka importánsia hosi proteje ema nia lian inan no fó onra ba movimentu linguístiku Bengali.
Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál, Mariano Assanami Sabino, dehan ezisténsia lian-materna mós sai identidade Timor-Leste nian, tanba ne’e timoraon hotu-hotu atu konserva nafatin lian inan ne’e.
“Ita presiza prezerva no dezenvolve ita-nia lia materna sira iha eskola sira. ita-nia ezisténsia lian materna mós sai ita-nia identidade, ida-ne’e importante tebes, prinsípiu luta nian, se de’it timoraon hotu-hotu atu konserva nafatin ita-nia lian tanba ne’e mak hatudu ita-nia diferensia no hatudu ita-nia identidade nasionál”, Assanami dehan.
Notísia relevante: Xanana apela timoroan dezenvolve lian materna nu’udar Timor nia hun
Jornalista : Osória Marques
Editora : Rita Almeida