DILI, 17 Fevereiru 2025 (TATOLI)–Governu liuhusi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) hamutuk ho parseiru internasionál Fundu Nasaun Unida ba Populasaun (UNFPA, sigla portugés), segunda ne’e, realiza konsulta nasionál hodi haree ba planu estratéjiku tinan lima hahú 2026-2030, iha edifisiu MNEK.
“Ida-ne’e konsulta nasionál ida-ne’ebé realiza husi UNFPA hanesan parseiru Nasaun Unida nian ho ita-nia Governu Timor-Leste la’o kle’ur ona, konsulta nasionál ne’e atu haree ba planu prinsipál estratéjiku ba tinan lima mai ne’e. Ida-ne’e importante tebes ba ita atu halo konsulta nasionál, ida-ne’e atu ita bele servisu hamutuk ba oin,” Ministru Bendito hateten ba jornalista sira hafoin remata atividade ne’e.
Nia Bendito sente onradu atu ko’alia nu’udar Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun hodi marka konsultasaun ba programa país foun UNFPA nian (2026-2030), ne’ebé trasa prioridade estratéjiku sira, intervensaun no atividade programa nian, ne’ebé tuir planu estratéjiku dezenvolvimentu Timor-Leste nian (2011-2030), ajenda prioridade nasionál sira no mós nesesidade programa tinan lima (5) nian husi Governu Konstitusionál da-sia (IX) nian.
“Ida-ne’e reprezenta marka signifikativu ida iha ita-nia esforsu sira-ne’ebé la’o hela atu promove dezenvolvimentu sustentável no hasa’e moris-di’ak ba indivíduu hotu-hotu, partikularmente feto no labarik-feto sira no foin-sa’e sira, iha ita-nia rain,” nia dehan.
Ministru ne’e hatutan, parseria entre Governu Timor-Leste no UNFPA nu’udar prova ba Timor-Leste nia kompromisu hamutuk atu alkansa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável no garante katak laiha ema ida mak hela iha kotuk.
Governu servisu hamutuk ona atu rezolve dezafiu xave sira relasiona ho populasaun no dezenvolvimentu, saúde reprodutiva, igualdade jéneru no empoderamentu juventude.
“Programa nia foku ba promosaun saúde inan nian, planeamentu familiár no asesu ba servisu saúde seksuál no reprodutiva ne’ebé kompreensivu sai krusiál tebes hodi asegura ita-nia populasaun nia saúde no moris-di’ak. Hodi investe iha área sira-ne’e, ita bele hakbiit feto no labarik-feto sira, hamenus mortalidade inan nian no kria sosiedade ida-ne’ebé ekuitativu liu ba ema hotu,” nia dehan.
Aleinde ne’e, programa nia énfaze ba empoderamentu foinsa’e sira no igualdade jéneru subliña timoroan sira-nia esforsu koletivu sira atu harii futuru ida-ne’ebé inkluzivu no sustentável liu ba nasaun.
“Investe iha edukasaun, empregu no partisipasaun joven sira-nian, partikularmente joven feto no mane sira. Ita bele loke ka desbloqueia sira-nia potensiál tomak no dudu progresu iha setór hotu-hotu. Nu’udar ita tranzisaun husi programa atuál nasaun nian, ne’ebé konklui iha tinan ida-ne’e no hamriik iha momentu xave ida hodi forma ita-nia futuru koletivu, importante tebes katak dokumentu programa nasaun nian ne’ebé sei mai reflete ho loloos realidade sira ne’ebé ita hasoru,” nia esplika.
Tuir nia, programa sira Governu nian ne’ebé foka ba saúde inan nian, igualdade jéneru, edukasaun seksualidade no aproveita dividendu demográfiku bele iha impaktu signifikativu ba nasaun ida ho populasaun joven hanesan Timor-Leste.
Programa sira-ne’e importante tebes atu hatán ba nesesidade saúde no sosiál imediata sira no mós estabelese fundasaun ba dezenvolvimentu sustentável ba tempu naruk nasaun nian.
Liuhusi ezersísiu ida-ne’ebé partisipativu no inkluzivu liu kona-ba planeamentu estratéjiku no implementasaun ho kualidade aas, programa sira-ne’e bele lori mudansa pozitivu, hamenus dezigualdade sira, no garante katak joven sira preparadu ho di’ak atu kontribui ba kreximentu no dezenvolvimentu nasaun nian.
Enkuantu, Timor-Leste avansa ba ninia objetivu sira, susesu husi inisiativa sira-ne’e sei hala’o papél krusiál ida hodi forma futuru ida-ne’ebé nabilan liu no ekuitativu liu ba ema hotu.
“Ha’u hakarak repete importánsia husi konsultasaun ida-ne’e nu’udar mekanizmu governasaun ne’ebé halibur Governu Timor-Leste ho UNFPA no família sira ONU nian, hamutuk ho ita-nia parseiru xave sira, liña ministériál, Organizasaun Sosiedade Sivíl lokál sira, Parseiru Dezenvolvimentu sira, no parte interesada sira seluk. Importante tebes katak programa sira-ne’e inkorpora prinsípiu sira kona-ba propriedade nasaun nian, lideransa, no sistema sira-ne’ebé mak reflete ho ita-nia kontestu nasionál. Hamutuk, ita bele harii vizaun ida-ne’ebé metin no dezenvolve área programátika sira-ne’ebé apoia realizasaun ba ita-nia prioridade nasionál sira ho maneira ida-ne’ebé koordenadu, transparente no responsável liu,” nia dehan.
Deklarasaun hosi UNFPA
Entretantu, Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste, Navchaa Suren, haato’o nia apresiasaun ka MNEK kona-ba kooperasaun pasadu entre Timor-Leste ho UNFPA.
“Lori Fundu Nasoens Unidas ba Populasaun no ha’u-nia ekipa nia naran, ksolok boot ida atu hamutuk ho ita-boot sira hotu ohin. Ha’u hakarak hato’o ha’u-nia apresiasaun kle’an dala ida tan ba Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun no ninia ekipa tanba ko-organiza konsultasaun krítiku tebes ida-ne’e hodi reflete kona-ba ita-nia kooperasaun pasadu no trasa dalan ba oin ba Programa Koperasaun País tuirmai entre Governu Timor-Leste no UNFPA, ba períodu 2026-2030,” Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste Pressia Afin-Cabo hateten.
Nia hateten, UNFPA nia misaun mak kona-ba ema liuliu hadi’a saúde no moris-di’ak ba feto, labarik-feto no joven sira.
“Ami apoia nasaun no territóriu liu 150 atu hakotu mortalidade inan nian ne’ebé bele prevene, nesesidade planeamentu familiár ne’ebé seidauk satisfás, no hakotu violénsia bazeia ba jéneru no prátika perigu sira hasoru feto no labarik-feto sira iha tinan 2030. Ne’e mak objetivu ambisiozu sira, maibé ita bele alkanse liuhusi fó liman hamutuk ba futuru di’ak liu ba ema hotu.” nia hateten.
Iha Timor-Leste, UNFPA orgullu ho parseria ho Governu ne’ebé produtivu tebes no iha konfiansa. UNFPA nia programa sira sempre aliña ho planu no prioridade nasionál sira, no hatán ba nesesidade sira husi populasaun no komunidade sira-nian.
Nune’e, UNFPA mós rekoñese parseria no kolaborasaun forte ho parseiru prinsipál sira inklui parseiru dezenvolvimentu sira, organizasaun sosiedade sivíl sira, komunidade tanba apoia mandatu no programa sira iha Timor-Leste.
“Ita hatene katak Timor-Leste dezde ninia independénsia, Timor-Leste halo ona progresu signifikativu hodi hadi’a saúde no direitu seksuál no reprodutivu, avansa igualdade jéneru no empdera ka hakbi’it foinsa’e sira. Permite ha’u atu temi realizasaun balun. Timor-Leste hamenus mortalidade inan nian hosi 557/100000 iha 2009 ba 195 / 100,000 iha 2016. Feto barak liu mak iha asesu ba servisu seksuál no reprodutivu oioin ho kualidade. Feto no labarik-feto barak liután hetan kbiit no protesaun hosi violénsia, abuzu no diskriminasaun,” nia hateten.
Nia subliña, atinjimentu seluk mak foin lalais ne’e Governu mós hasa’e ona alokasaun orsamentu ba produtu esensiál sira ba saúde reprodutiva nian inklui kontraseptivu sira liuhosi Paktu Kompromisu ne’ebé asina entre Governu no UNFPA, nu’udar rezultadu, Governu investe ona maizumenus millaun $1.2 iha tinan tolu (3) ikus ne’e ba aprovizionamentu produtu esensiál sira ba saúde reprodutiva ba fornesimentu servisus saúde seksuál reprodutiva ho kualidade iha nasaun laran tomak.
“Ida-ne’e hanesan demonstrasaun ida hosi kompromisu forte Governu nian atu asegura katak laiha feto ida maka mate tanba kauza sira ne’ebé bele prevene hosi mortalidade inan nian. Maski ho progresu ida-ne’e, ita iha buat barak atu avansa no atinje hamutuk, kuaze feto ida husi feto nain tolu nafatin hetan violénsia fíziku ka seksuál no feto ida hosi feto haat hakarak asesu ba kontraseptivu sira maibé labele tanba razaun barak,” nia dehan.
Dadus hosi Autoridade Estatístika hatudu katak 16% hosi indikadór sira ODS nian iha dalan loos, 56% presiza aselera no 28% fila-fali ba kotuk, atu sukat progresu ba meta nasionál sira, disponibilidade, kualidade no utilizasaun dadus nian mós bele hadi’a.
Nia akresenta, 70% hosi populasaun ho idade menus hosi tinan 35 no populasaun joven, tranzisaun demográfika aprezenta potensiál atu aproveita dividendu demográfiku.
“Investimentu sira iha saúde, edukasaun, hasa’e abilidade no empregu foin-sa’e sira nian bele sai hanesan aselerador ba realizasaun objetivu no aspirasaun dezenvolvimentu Timor-Leste nian” nia katak.
Entretantu, UNFPA iha kompromisu atu apoia governu iha área dinámika populasaun, saúde reprodutiva no direitu reprodutivu, igualdade jéneru, dezenvolvimentu juventude, reflete kona-ba impaktu hosi mudansa demografia ba dezenvolvimentu ekonómiku, servisu sosiál no ambiente, uza dadus no evidénsia.
“Ita-nia Programa UNFPA Timor-Leste nian tuirmai sei aliña tomak ho planu no prioridade sira governu nian hanesan hatur iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN), planu governu Konstitusionál da-9 no estratéjia no planu setoriál sira seluk. Sei aliña mós ho Kuadru Kooperasaun Dezenvolvimentu Sustentável Nasaun Unidas nian tuirmai ba 2026-2030,” nia dehan.
Tuir nia, konsultasaun ida-ne’e importante tebes atu asegura katak programa ne’e informadu ho evidénsia, inkluzivu, ida-ne’e maka parte interesada nasionál sira sai na’in no tuir kontestu nasionál.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes