DILI, 24 fevereiru 2025 (TATOLI) – Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop), Arsenio Pereira da Silva konsidera setór kooperativa hanesan setór ida-ne’ebé importante ba Timor-Leste (TL) no fó kontribuisaun boot ba dezenvolve ekonomia rai-laran.
“Ita hotu hatene katak setór kooperativa hanesan setór ida importante tebes iha ita-nia rai ho ezisténsia kooperativa primária no sekundária mezmu uituan maibé fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu ekonomia boot,” Sekoop Arsenio Pereira hateten bainhira halo abertura ba Asembleia jerál membru (AJM) Kooperativa Kreditu –furak aban iha liman rasik (CU-FALIRA) iha salaun FCCHM Bairru-Pité, Dili, foin lalais ne’e.
Membru governu ne’e, iha ámbitu abertura asembleia membru ba dala-VIII ne’e, apresia ho ezisténsia CU-FALIRA ne’ebé hahú ho ki’ik maibé tama ba tinan sanulu iha progresu boot ba dezemvolvimentu kooperativa nian.
“CU-FALIRA eziste tinan sanulu ho progresu ne’ebé di’ak tebtebes tanba kontribuisaun maka’as husi membru sira no bainhira membru sira la proativu kooperativa bele mate iha dalan klaran. Ha’u-nia parabéns ba CU ho nia lideransa sira ba tinan sanulu ne’e la’o ho di’ak”, nia kongratula.
Governante ne’e enkoraja nafatin dirijenti no membru kooperativa primária no sekundária sira atu mantein nafatin tau kooperativa sai hanesan rendimentu primária, fontes rendimentu ba membru sira hotu, labele tau kooperativa hanesan sekundária fali, nafatin fó korajen atu mobiliza tan komunidade sira seluk hodi envolve iha kooperativa; bainhira membru aumenta, kapitál mós aumenta.
Iha fatin hanesan, Prezidente federasaun Kooperativa Kreditu Hanai Malu, Flavio Maria Guterres da Silva hateten, kooperativa CU-FALIRA hahú hakat daudaun tama ona ba tinan sanulu, tanba ne’e nia apresia ba dirijente hotu no membru tomak.
“Ohin imi halo asembleia jerál ba dala-VIII no halo tinan ba 10, ha’u hakarak hato’o apresiasaun ba dirijente hotu no mós ba membru sira, hahú inisiu hakat mai ho ema uituan ohin ema barak tanba ne’e CU-FALIRA bele sai kooperativa ida-ne’ebe progresivu hodi hadi’a membru ida-idak nia ekonomia hahú husi família no ba nasaun,” nia apresia.
Iha sorin seluk, Prezidente CU-FALIRA Fernando dos Reis afirma, CU-FALIRA eziste ona tinan sanulu foku prinsipál mak oinsá hakbiit ekonomia família hodi garantia sustentabilidade ekonomia membru sira-nian.
“Ho ezisténsia tinan sanulu no asembleia jerál membru ba dala-VIII ami-nia objetivu atu hamoris ekonomia família membru sira-nian oinsá membru sira bele ativa iha kooperativa; rai osan no halo empréstimu hodi hadi’a ekonomia família. Objetivu seluk mak oinsá bele garante sustentabilidade membru sira-nian iha kooperativa hodi hadi’a ekonomia família” prezidente FALIRA ne’e hateten.
Koñese kooperativa CU-FALIRA
Kooperativa CU-FALIRA harii iha loron, 04 Fevereiru 2014, husi fundadór na’in haat mak hanesan Angelo Moniz Jong, Martinho Soares, Helo Elwarin no Rosalia de Jesus.
- Vizaun No Misaun
Vizaun
Vizaun Creditu Uniaun Furak Aban Iha Liman Rasik mak harii Creditu Uniaun ida-ne’ebé forti, saudavel, no kompetitivu hodi kontribui ba harii sosiedade ida-ne’ebé forti finansialmente no ekonomikamente.
Misaun
- Garantia transparansia hodi asegura prosperiedade membru;
- Hari protesaun solidaridade Creditu Uniaun hodi asegura sustentabilidade finanseiru Creditu Uniaun no membru individuál nian;
- Harii sistema atendementu elektrónika hodi serbi di’ak liután membru;
- Promove inkluzaun sosiál no finanseira;
- Promove kreatividade sosiál;
- Prinsípiu
CREDITU UNIAUN FURAK ABAN IHA LIMAN RASIK “ hatuur iha prinsípiu adezaun voluntáriu livre, jestaun demorativa husi membru, partisipasaun ekonómika husi membru, autonomia, independénsia, edukasaun, formasaun, informasaun, interkooperasaun, no interrese ba komunidade.
- Valór
Ajuda aan rasik liuhusi ajuda malu, responsabilidade, demokrasia, igualdade, ekuidade, onestidade, transparansia, responsabilidade sosiál, no preokupasaun ba nia maluk.
- Objetivu
- Haburas benefísiu ba membru no ambiente servisu nian liu-liu iha eskema hakbiit sistema ekonomia Timor-Leste;
- Creditu Uniaun hanesan lala’ok ne’ebé la buka lukru, maibé kria fonte kréditu, ba nia membru fó funan ne’ebé kamaan no viavel;
- Haburas hahalok poupansa no uza osan ho kuidadu tuir planu ne’ebé aprova husi membru sira;
Iha nia ezisténsia, tama ba tinan-10 iha asembleia membru ba dala-VIII ne’e toáal membru hamutuk ema na’in-917, no kapitál hamutuk osan $ 631,494.30.
Kada tinan realiza asembleia jerál membru hodi hato’o progresu no dezafiu sira kooperativa nian nune’e mós halo planu estratéjiku kooperativa ba tinan sira tuirmai, nune’e mós fahe osan-funan ka juros ba membru sira.
Entretantu, tuir dadus Sekretariu Estadu kooperativa, totál kooperativa primária hamutuk 230 kooperativa ( kompostu husi kooperativa Crédito Union hamutuk 163, kooperativa multi Sektorál hamutuk 54, kooperativa produsaun hamutuk 11, kooperativa agríkola hamutuk haat, komérsiu ida, peskas ida, turizmu ida no negósiu ida), ema ne’ebé maka envolve aan iha movimentu kooperativa sira hamutuk ema na’in-37.601 (kompostu husi feto 17.817 no mane 19.784), ho kapitál hamutuk osan $19, 324, 822.26.
Jornalista :Anito Soares
Editór :Rafael Ximenes de A. Belo





