iklan

JUSTISA, DILI

FOKUPERS kondena atu krime ne’ebé diretór eskola halo hasoru estudante 

FOKUPERS kondena atu krime ne’ebé diretór eskola halo hasoru estudante 

Logotipu FOKUPERS

DILI, 06 Marsu 2025 (TATOLI)-Forum Komunikasaun ba Feto Timor-Leste (FOKUPERS), kondena maka’as atu krime ne’ebé suspeita ba diretór eskola ba kazu asédiu seksuál hasoru nia estudante sira iha eskola.

Portavós FOKUPERS, Filomeno Reis, husu ba Ministériu Edukasaun ho seriedade la’ós aplika de’it regra sansaun disiplinár maibé presiza haforsa prosesu investigasaun bainhira rezultadu investigasaun hatudu indísiu krime hodi bele prosesa ho lais kazu ne’e, nune’e vítima sira bele hetan justisa.

“Asegura katak eskola la’ós fatin ba asédiu seksuál no abuzu kontra estudante labarik feto no feto sira”, afirma nia iha salaun FOKUPERS, Palapasu, kinta ne’e.

Husu ba Ministra Edukasaun, iha prosesu rekrutamentu ba dirijente ka profesór sira presiza fó atensaun másima katak nia emar edukadór ka profesór ne’ebé servisu ho profesionalismu, dedikasaun no respeita prinsípiu valór direitus umanu.

Biban ne’e mós husu ba Prezidente Komisaun Funsaun Públika, Agostinho Letencio de Jesus, atubele foti asaun emediatu hasoru direjente eskola rua ho seriedade tuir Lei Funsaun Públika.

“Husu ba Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) halo atuasaun imediata ba krime publiku tuir lei haruka atu asegura seguransa interna ba sidadaun liu-liu labarik feto no feto sira iha eskola no fatin públiku”, akresenta.

Nia mos bolu urjensia ba PNSIK no VPU atu bele halais aselera prosesu investigasaun no lori kazu ba Ministériu Públiku.

Nune’e mós husu ba Órgaun Judisiáriu sira atu implementa, foti desizaun ka julga autór krime sira tuir lei ho rigorozu no aplika duni tuir norma judisiál.

“Ida-ne’e esensiál tebes atu asegura katak sistema jurídiku funsiona hodi garante protesaun adekuda ba vítima sira no prevene krime seluk akontese iha future”.

Kontinua husu ba Provedór Direitus Humanos no Justiça (PDHJ) atu asegura implementasaun Lei liu hósi monitorizasaun ba lei sira manual, regulamentu sira nia implementasaun ho efikas tuir prinsípiu direitu umanu no Boa Governasaun, liu-liu atu bele sensibiliza informasaun sira kona-ba asuntu direitu umano iha nivel eskola.

“Husu ba estudante sira hotu tantu iha Eskola Publiku, Privadu to’o Universidade sira, inan aman sira, kondena hahalok asediu seksuál no krime sira seluk ne’ebe afeta psikologikamente no fizikamente lori impaktu ba kondisaun moris vitima sira nian, hodi hato’o kedas keixa ba polísia ka organizasaun sira ne’ebe defende feto nia direitu”, dehan.

Biban ne’e FOKUPERS fó apresiasaun ba Sekretáriu Estadu ba Igualade (SEI), Ministériu Edukasaun no Institutu Nasionál Defeza Direitu ba Labarik (INDDCA) hodi foti asaun imediata kontra hahalok asédiu seksuál no abuzu seksuál iha eskola.

Ninian parte mos apresia família husi vitima nain rua hodi foti kedas asaun no lori prosesu ne’e hanesan ezemplu di’ak atu ema hotu halo tuir katak atu violénsia ne’e krime no ema hotu iha obrigasaun keixa.

Nune’e mós husu autoridade kompetente sira lori kriminozu sira ba justisa tuir dalan legál. Nasaun Timor-Leste nu’udar nasaun ne’ebé iha nia instrumentu legál sira hodi asegura nia sidadaun hotu, tantu feto, mane no labarik sira hodi moris livre no iguál iha família, sosiedade, komunidade liu-liu iha eskola no universidade sira.

Konstituisauan RDTL artigu 18 haktuir labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál husi familia, komunidade no mós Estadu, liu-liu hasoru hahalok hotu hanesan la tau matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál, no esplorasaun.

Estadu Timor-Leste mós garante hodi ratifika instrumentu internasionál sira hanesan CEDAW, Plataforma Bejing, Resolusaun 1325 (Feto Paz no Seguransa) CRC ka KDL (Covention rights for children/konvensaun direitu ba labarik) hodi proteje no asegura labarik hotu husi atu violénsia liu-liu abuzu seksuál.

FOKUPERS nafatin luta no halo advokasia kontra atu violénsia hasoru feto no labarik feto sira ne’ebé sai vitima husi violénsia bazeia ba jéneru, no mai ho nia vizaun “Feto Timor-Leste Moris iha Dame iha Uma Laran, Komunidade no Nasaun ne’ebé respeita igualidade jéneru no ho Misaun Hapara Violénsia hahú hosi nível individu, uma laran to’o Nível Institusionál nian liu hosi movimentu hodi hakbi’it feto iha aspektu hotu-hotu ho servisu integradu.

FOKUPERS rejista kazu 40 

Inisíu 2025 total kazu ne’ebé rejista iha Fokupers hamutuk 40 no sobrevivente Violénsia Bazea ba Jéneru (VBJ) ne’ebé sei kontinua hela iha Uma Mahon husi tinan 2024 to’o agora hamutuk 56.

“Ne’e hatudu katak injustisa kontinua iha no buras, autór violénsia kontinua livre tanba konsidera katak violensia ne’ebe sira komete ne’e simples hodi la hatur justisa ka lei ne’ebé rigorozu hodi kondena suspeitu sira”, nia dehan.

Akontesimentu violénsia hasoru feto no labarik feto estudante sira, iha nível eskolaridade (terseiru siklu) to’o universidade sira, estudante feto sira sai nafatin alvu ba agresaun individu pessoal, superioridade no interese individu hodi haburas no hatudu ezemplu ladi’ak ba hahalok violénsia hanesan asédiu seksuál no asaltu seksual.

Fatin eskola no universidade sira loloos fatin hakmatek no kria no prodús jerasaun foun nakonu ho espíritu sabedoria la’ós fatin ba violénsia.

Notísia relevante: Prevensaun violénsia hasoru feto-labarik feto papel ema hotu nian

Jornalista       : Osória Marques

Editora           : Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!