iklan

EKONOMIA, HEADLINE

SPE organiza enkontru tékniku kona-ba dezenvolvimentu setór petrolíferu

SPE organiza enkontru tékniku kona-ba dezenvolvimentu setór petrolíferu

Reprezentante SPE, Fernando da Silva, ko’alia iha enkontru tékniku Society of Petroleum Engineers (SPE) kona-ba oportunidade ba rede profisionál. Enkontru ne’e hala’o iha Hotel Timor, 06 Marsu 2025. Foto Tatoli/António Daciparu

DILI, 06 Marsu 2025 (TATOLI) – Sosiedade Enjeñeiru Petróleu (SPE) Timor-Leste ka Asosiasaun Enjeñeiru Petróleu iha Timor-Leste hahú enkontru tékniku ida iha inísiu 2025 hodi ko’alia kona-ba lala’ok dezenvolvimentu setór petrolíferu iha Timor-Leste no iha mundu.

Prezidente SPE Timor-Leste, Fernando da Silva, hateten reuniaun téknika ne’ebé SPE realiza ne’e, tanba depoizde lansamentu ba sira-nia ezisténsia maka sira organiza enkontru dahuluk ne’ebé partisipante maihusi reprezentante indústria sira iha Timor-Leste, nomós organizasaun sira ne’ebé iha interese ba lala’ok setór petrolíferu iha país.

Nia esplika katak SPE Timor-Leste nafatin hanesan fórum ida ne’ebé sai fatin ba ema hotu atu partilla ninia matenek no esperiénsia hodi fahe ba malu kona-ba mudansa teknolojia ne’ebé iha dezenvolvimentu atrai ba área petróleu nian.

Partisipante sira iha enkontru tékniku husi Society of Petroleum Engineers (SPE) hodi ko’alia kona-ba oportunidade ba rede profisionál. Enkontru ne’e halao iha Hotel Timor Dili, 06 Marsu 2025. Foto Tatoli/António Daciparu

Enkontru ho tópiku “A Prime Opportunity for Professional Networking” ne’e konvida oradór na’in-rua mak Prezidente SPE Internasionál, Terry Palisch, no Vise-Prezidente ba Teknolojia no Enjeñaria iha CARBO Ceramisc no Asesór (ESPE) iha Woodside Energy, Andy Watt.

Oradór sira ne’e aprezenta matéria rua. Prezidente Terry Palisch ko’alia kona-ba lala’ok dezenvolvimentu enerjia mundiál nian, nomós kona-ba dezenvolvimentu sosiedade enjeñeiru petróleu iha mundu ne’e la’o hanesan ne’ebé.

Oradór husi kompañia Woodside Energy, Andy Watt, aprezenta nia koñesimentu kona-ba teknolojia sira ne’ebé  relasiona ho jestaun ba iha kustu dezmantelamentu ne’e rasik.

“Dezenvolvimentu dezmantelamentu ne’e faze ikus siklu atividade petrolífera ne’ebé hahú husi faze peskiza, perfurasaun, dezenvolvimentu, produsaun no ikus liu mak dezmantelamentu. Tanba tama iha faze dezmantelamentu ita ko’alia kona-ba gastu, ita la ko’alia kona-ba rendimentu ka osan hira mak ita atu manán, maibé ita ko’alia oinsá mak jere ita-nia despeza sira ne’e atu dezmantela sasán sira ne’ebé ita utiliza ba produsaun”, Fernando da Silva hateten iha Otél Timor.

Nia esplika tópiku ne’ebé oradór na’in-rua aprezenta ne’e relevante loos ba Timor-Leste tanba ohin loron hothotu hatene katak Timor-Leste iha kampu rua ne’ebé daudaun prepara ba iha projetu dezmantelamentu ne’e rasik mak hanesan Kampu Kitang no Bayu-Undan, mezmu produsaun kontinua maibé iha tempu ruma nia laran sei dezmantela kampu ne’e.

“Setór petrolíferu iha Timor-Leste ne’e kontinua sai tópiku ne’ebé ema hotu gosta atu rona no akompaña. Dalaruma ita akompaña iha diskusaun sira hanesan ne’e bele aumenta ita-nia matenek no esperiénsia, nune’e bele akompaña dezenvolvimentu iha setór petrolíferu ne’e rasik iha Timor-Leste”, dehan.

Nia haktuir katak serbisu SPE ne’e rasik antes halo petisaun ba iha Estadu Unidu Amérika (EUA) atu harii seksaun petróleu enjeñeiru iha Timor-Leste ne’ebé iha momentu ne’ebá membru hamutuk 25, maibe hafoin lansamentu kontinua halo promosaun no daudaun sa’e ona ba ema 60-resin.

“Planu ba tinan ne’e, ami hahú halo diskusaun téknika no Abríl ami sei halo diskusaun ida tan. Oradór sira sei mai husi li’ur, ami tenta atu hetan tan oradór husi ita-nia organizasaun sira  hanesan ita-nia instituisaun relevante sira iha Timor-Leste mai halo aprezentasaun”, salienta.

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!