iklan

DILI, HEADLINE

Iha “Xanana Sasulu Dame Nian”, Cassimata haklaken justisa, dame no rekonsiliasaun

Iha “Xanana Sasulu Dame Nian”, Cassimata haklaken justisa, dame no rekonsiliasaun

Hakerek Nain Livru "Xanana Sasulu Dame Nian", Cançio "Cassimata" Ximenes. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 25 Marsu 2025 (TATOLI) – Iha ona públiku nia liman, ‘fuan’ no ‘hanoin’, Xanana Sasulu Dame Nian – livru ne’ebé hakerek husi jornalista no eskritór timoroan, Cancio “Cassimata” Ximenes, rezultadu husi prosesu naruk akompañamentu, kompilasaun, elaborasaun, publikasaun to’o lansamentu, nu’udar prezervasaun memória ida.

Livru Xanana Sasulu Dame nian, Cassimata homan lia-fuan sira – fraze, paragrafu, versu no estrofe, alende kona-ba biografia no poézia maibé ko’alia mós kona-ba justisa, dame no rekonsiliasaun, to’o monu iha públiku nia liman, liuhusi lansamentu direta husi líder nasionál, Kay Rala Xanana Gusmão, inklui Ministru Planeamentu no Estratéjiku (MPIE), Gastão Francisco de Sousa, liuhusi transmisaun direta, iha Salaun Multiuso, GMN, Bebora, Dili, ohin.

“Ha’u hakerek laharee ba lideransa. Maibé, husi primeiru ha’u hetan Xanana ha’u-nia laran monu ona ba nia tanba ho ninia hahalok ne’ebé simplisidade, hadomi povu no sempre besik povu. Ida-ne’e mak inspira ha’u hodi hakerek kona-ba figura Xanana nian,” Cassimata haklaken nia razaun kona-ba hakerek.

Inspirasaun ne’ebé ne’e hetan, Cassimata haktuir, bainhira lee poézia no auto-biografia husi Xanana Gusmão. “Obra ida-ne’e mak motiva hodi bele hakerek figura Xanana nian”, jornalistta no eskritór timoroan ne’e hato’o.

Iha biban ne’e, Kay Rala Xanana Gusmão, líder nasionál ne’ebé Cassimata konsidera no rekoñese nu’udar poema moris, múzika moris, pintura moris, imajen moris, istória moris no Sasulu Dame nian ne’ebé moris no lakan nafatin ba nafatin, apresia ho inisiativa hakerek no halo lansamentu livru ne’e.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Imajen Tatoli/Francisco Sony

Aleinde ida-ne’e, Xanana enkoraja atu hakerek mós kona-ba istória, kultura no problema ne’ebé akontese iha Timór; la’ós de’it ba Cassimata maibé ba timoroan sira hotu.

“Ha’u apresia tebes ba inisiativa husi Cancio Ximenes, maibé husu ba imi hotu karik iha tempu hakerek mós kona-ba ita-nia istória, kultura no problema baibain ne’ebé akontese iha Timór”, Primeiru-Ministru hateten.

“Liuliu ba joven sira tanba fó tempu barak liu iha media sosiál, tanba nu’udar jerasaun foun tenki iha matenek atu kria rasik obra hodi prezerva sai memória, lee livru barak hodi kria liafuan barak”, líder karismátiku ne’e fó hanoin.

Hafoin lansamentu, Xanana Gusmão, atuál primeiru-ministru, iha livru Xanana Sasulu Dame Nian, nia laran, hakerek no husik hela liafuan ba Eskritór Cancio “Cassimata” Ximenes no sani-na’in ka leitór sira.

Ha’u nia apreço boot ba iniciativa atu compõe no hakerek livro. Husu katak leitores sira bele haré, depois de lê, katak precisa duni Timoroan sira loke sira-nia neon hodi hakerek mós processo ne’ebé hala’o hela iha Timor-Leste. Hako’ak boot. Xanana Gusmão (25 Marsu 2025)

 

Istória mestre ba moris

Apresiadór Livru Xanana – Sasulu Dame nian, Pe. Heri Soares SVD hateten, Livru “Xanana Sasulu Dame Nian” hanesan livru istóriku ida-ne’ebé sai hanesan mestre ida dikte (soletra) nia moris iha tempu pasadu, prezente no futuru, nakait ho Filózofu Romanu nian Marcus Tullius Cicero, hodi fó hanoin mai ita katak istória husik hela mai ita lisaun ida atu ita labele repete tan halo istória ne’ebe hanesan iha ita-nia moris.

Apresiadór Livru Xanana Sasulu Dame Nian, Padre Erikberto Soares. Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Loos duni, istória hanesan mestre iha moris no mensajen husi pasadu (Historia Magistra Viate, Nuntia Vetustatis). Ita hakerek kona ba istória signifika ita aprende kona ba istória, tanba buat hotu ne’ebé akontese iha pasadu maske nia kiik maibé nia sai nu’udár mestre ba moris,” Amu Heri Soares afirma.

Hakerek-na’in ba livru Udan rahun ne’e mós hateten, Casimata konsidera XANANA nu’udar mestre ida ba moris. Bainhira autór deskreve katak Xanana ne’e ema ida mak úniku tebes iha nia haree. Nia dehan; Xanana mak poema moris, Xanana mak múzika moris, Xanana mak pintura moris, Xanana mak imajen moris, Xanana mak istória moris, Xanana mak Sasulu Dame nian ne’ebé moris no lakan nafatin ba nafatin.

“Tanba ne’e, la sala, iha títulu Livru Ida ne’e autór hatadak: “Xanana Sasulu Dame Nian.” Ita haree kona-ba linguajen nia konotasaun Dame ne’e relativu maibé domin ne’e reál tanba iha domin verdade nia mós ida dame. Loos tebes, autór hakerek ho “domin” hodi deskobre dame ida iha Xanana ne’ebé nu’udár mestre ba “domin””, apresiadór livru ne’e hateten.

Iha oportunidade ne’e, nia mós hateten katak nu’ udár jerasaun foun louva ho autór Cancio Cassimata ne’ebe mak haklaken ona Xanana ho klaru tebes; ita haree autór hatene Xanana husi huun to’o dikin, husi li’ur to laran, husi hanoin to’o sentimentu, no husi fuan to’o aten.

“Horisehik Xanana, Ohin mós Sei Xanana no aban se mak sei sai Xanana ida-ne’e tan? Autór konvida ita atu haree ba Xanana no fihir didi’ak ba Xanana nia estilu sira atu nune’e Timor ne’e naran ida Xanana labele lakon leet de’it, maibe Naran ida-ne’e moris nafatin ba nafatin,” nia dehan.

Pe. Heri Soares SVD aprezenta mós nia limitasaun hodi deskreve kona-ba Xanana hanesan Eskritór Cancio Cassimata deskreve kle’an kona-ba iha livru “Xanana Sasulu Dame Nian” kona-ba partisipasaun no kontribuisaun Xanana Nian ba rai ida-ne’e.

“Iha ne’ebé mai ha’u katak Xanana halo istória, Xanana iha istória, Xanana hela iha istória ne’e, ohin Xanana sai mestre ida ba istória, istória ne’e ohin prega metin ona iha Povu Maubere nia hanoin no fuan katak Xanana Mak Xanana, Xanana mak halo ne’e halo to’o rohan,” apresiadór ne’e konsidera no rekoñese.

Ikusliu, nia énfaze, tanba Xanana, Xanana ida-ne’ebé laiha rohan. “Xanana ba Timor Ida ne’e mak Na’in ba Nia Xanana. Xanana Natureza Timor nian, Xanana Lia-Nain Timor Nian. Xanana Ai-riin tuan Timor Nian. Xanana Manu Aman Timor Nian. Xanana Liurai Timor Nian. Xanana oh Xanana, Xanana ba ó la iha rohan. Xanana mak mestre ba moris, Xanana mak mensajen ida hahi pasadu!”

Entretantu, Livru Xanana Sasulu Dame Nian, kompostu husi pájina 405. Livru ne’e, Cassimata oferese ba sani-na’in sira liuhusi LUHU tolu (3) mak hanesan: LUHU I (Ha’u Hakerek), LUHU II (Xanana Ko’alia) no LUHU III (Xanana Hakerek).

Iha atividade lansamentu ne’e, alende asiste husi públiku liuhusi transmisaun direta, partisipa direta mós husi membru governu, Prezidente PN no membru órgaun lejislativa sira balun, autoridade seguransa no sívil, relijioza, família no mós konvidadu sira hotu.

 

Kona-ba Hakerek-Na´in

Cancio “Cassimata” Ximenes (Cancio Ximenes Soares) moris iha Knua Afaloiloi (Aurala Oma-Isi), Suku Gariuai, Postu Administrativu Baucau Vila, Munisípiu Baucau, iha 01 Setembru 1974. Nia hanesan oan da-haat husi maun-alin hamutuk na´in-sia (mane lima no feto haat), husi inan-aman Bernardina Ximenes (Matebian) no Bergarino Belo Soares (Matebian).

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, akompaña hosi Hakerek Nain Livru “Xanana Sasulu Dame Nian”, Cancio “Cassimata” Ximenes no família inklui parsériu relevante sira, hala’o lansamentu ba livru “Xanana Sasulu Dame Nian”, iha salaun Multi Uzu GMN Díli, tersa (25/03). Imajen Tatoli/Francisco Sony

Nia akaba estudu iha Sekolah Dasar Negeri (SDN) 03 Gariuai (1986); Sekolah Menengah Pertama (SMP) Negeri 02 Uailili-Baucau (1989); Sekolah Menengah Atas Katholik (SMAK) Santo António Baucau (1993); no ramata nia estudu iha Universidade da Paz (UNPAZ) iha 2017.

Nia tuir formasaun jornalizmu báziku “Program Pendidikan Dasar Jurnalistik Angkatan ke-6 (PPDJ-6)” durante fulan neen [Maiu—Outubru 2001] iha Lembaga Pers Dr. Soetomo (LPDS) Jakarta-Indonézia. Ho bukae ida-ne’e, otodidakmente, nia badinas hakerek artigu sosiál polítika, poezia no istória-badak sira hodi publika iha jornál Suara Timor Lorosae (STL), Timor Post, Diário Nacionál, Vox Populi, Time Timor, OASIS, FINI, Falur no Jornál Semanál Matadalan.

Ho esperiénsia hakerek poezia no istória-badak, nia konsege reprezenta hakerek-na’in Timor-Leste hodi ba partisipa iha eventu International Wordstrom 2010 “The Festival Australiasian Writing” iha Darwin-Australia, iha loron 12-16 Maiu 2010.

Husi neon no liman-badaen, ninia obra hakerek istória-badak (ISBA) sira-ne’ebé publika ona iha jornál diáriu Timor Post ne’e, nia kompila hamutuk sai livru Antolojia Istória-Badak (Isba) ho titulu “Eroi Loromatan”, ne’ebé nia lansa iha salaun Centro Nacional Chega (CNC), iha Antigu Komarka Balide, Dili, iha 28 Dezembru 2017. Lansamentu livru dahuluk ne’e, ho intensaun atu promove dalen Tetun sai hanesan leitura ida iha Timor-Leste no mundu.

Atu haloko dalen Tetun, jornalista ne’ebé daudaun ne’e hakna’ar-aan iha Agência Notisioza Timor-Leste (ANTIL)—Agência TATOLI, Institutu Públiku—TATOLI, I.P (hahú Maiu 2019 to’ o ohin loron) ne’e, fahe tempu sai editór ba livru literatura hanesan livru antolojia istória-badak “Hafuhu Fitun” (Rafael Ximenes “Rafy” Belo, 2024), antolojia poezia “Udan-Rahun” (Pe. Heri Soares, SVD, 2023) no antolojia istória-badak no poezia “Lalehan Tanis” Elidio Agusto Guterres, 2021).

Aleinde ne´e, nia mós apoiu halo edisaun ba livru istória rezisténsia nian mak hanesan livru biografia “Maunana Umilde no Revolusionáriu” (Amito Qonusere Araíjo, 2022); “Funu no Ai-Han FALINTIL” (Alipio Seixas Henriques, 2021) no “MIPLIN & Desterradu Polítiku” (Carinton Salazar Gonçalves Freitas, 2019).

Jornalista no eskritór-literáriu ne’e mós, la´ós de’it loro-loron hamout aan iha mundu jornalizmu nian, maibé nia mós badinas promove dalen tetun liuhusi hakerek múzika no publika liuhusi plataforma youtube. Ninia obra sira-ne’e mak hanesan “Husik Ona Ba” (Claro Enclave Chanell Oficial [Tonny Seran]), 07 Jullu 2024); “Lorosa’e Terus” (Lucas Elo Channel, 16 Fevereiru 2024); “Kalan Natál” (Lucas Elo Channel, 22 Dezembru 2023); “Gloria In Excelsis Deo” (Claro Enclave Chanell Oficial [Tonny Seran]), 07 Dezembru 2023);

Obra seluk ne´ebé GAGITA (=Gariuai Gimata) ne´e kria mak halo muzikalizasaun ba poema ne´ebé Kay Rala Xanana Gusmão hakerek ho titulu “Orasaun Xanana Timor-Lorosa’e” (Kelves Production [Hasa Talenta]), 21 Juñu 2023) no ninia obra seluk hanesan “Ercia” (Kelves Production [Hasa Talenta]), 18 Outubru 2023); “Colega” (Poli Sapulete Chaynal, 25 Fevereiru 2023); “Ercia” (Charles Chanel, 08 Novembru 2022) no múzika ho lian materna Makasae “Asukai Gimata” (Charles Chanel, 12 Fevereiru 2023) no “Watumisa Terus” (Charles Chanel, 10 Outubru 2022).

Hirak ne´e hotu, sees husi kreatividade sira-ne´e, jornalista husi rai “SAKUNAR” no “KULU GISA” ne´e, iha horisehik liu-bá, hala’o kna’ar iha Sekretariadu Tékniku Pos-Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (STP-CAVR) hanesan produtór no lokutór ba programa rádiu “Chega Dalan Ba Dame” (2005-2017); Nu’udar jornalista, script writer, lokutór no produtór ba programa rádiu “Dalan ba Dame” iha Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR) iha divizaun Informasaun Públika (Agostu 2002—31 Dezembru 2005).

Nia mós sai hanesan fundadór no jornalista iha Jornál Semanál MATADALAN (2013-2016); Nu’udar jornalista no presenter ba programa rádiu “Moris Hamutuk” (rádiu refujiadu) ne´ebé finansia husi Fondation Hirondelle—Media for Peace and Human Dignity (Fevereiru—Agostu 2002); No, nia hahú hamout aan iha mundu jornalizmu nu’udar jornalista iha revista OASIS, iha Dioseze Baucau (Janeiru—Maiu 2001) ne’ebé lidera husi Pe. Martinho G. da Silva Gusmão

 

Jornalista: Alexandra da Costa

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!