DILI, 27 Marsu 2025 (TATOLI)–Komandante Jerál (KomJer) Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Komisáriu Jerál Polísia, Henrique da Costa, husu IX Governu Konstituisionál liuhusi Ministériu tutela atu tau-matan ba infaestrutura no transporte ba Polísia iha territóriu.
Nia haktuir, hahú husi tinan 2000, iha tempu ONU nian ho kondisaun mínimu, saláriu ki’ik, transporte laiha, atividade barak liu mak la’o ain, maibé neneik to’o ONU entrega responsabilidade kompletu iha tinan 2012. Nune’e, Governu halo esforsu maka’as liuhusi KomJer sira uluk hodi hadi’a kondisaun no difikuldade sira iha instituisaun Estad ne’e.
“Mezmu buat barak Governu halo ona, maibé ami nafatin husu atu tau-matan ba PNTL, ba buat hirak tuir mai ne’e hodi separa intervensaun prátika polítika direta sira liuhusi kriasaun lei ka serbisu operasionál hodi hamihis profisionalizmu Polísia nian. Halo di’ak liután infrastrutura báziku hahú husi OPS sira ne’ebé serbisu iha suku, postu fronteira, postu marrítima, eskuadra, munisípiu, unidade sira, no kuartél jerál rasik,” KomJer Henrique da Costa hato’o diskursu iha ámbitu komemorasaun aniversáriu ezisténsia PNTL ba dala-25 ho tema ‘Hamutuk Hametin Konfiansa’, iha resintu Palásiu Governu, kinta ne’e.
Notísia relevante : KomJer PNTL apela ba membru halakon arogánsia no atuasaun la tuir prosedimentu
Aleinde ne’e, nia husu atu ezekutivu sira bele tau-matan ba transporte atu apoiu ba serbisu operasional sira inklui mellora mós ekipamentu sira hanesan informátika no komunikasaun.
“Ekipamentu ba investigasaun, informasaun Polísia, ekipamentu ba anti-terorista sira, uniforme, aspetu legál sira, bein-estar membru sira hanesan saláriu, tratamentu saúde no reforma dignu, maibé tenke mós iha rekrutamentu atu reforsa no iha enerjia foun ba instituisaun,’’ nia akresenta.
KomJer nota, ameasa daudaun la’ós de’it mai husi krime konvensionál ka krime tradisionál sira, maibé mundu agora hasoru krime modernu ka cyber crime ne’ebé difísil tebes atu deteta tamba utiliza rede dijitál ne’ebé luan no transnasionál.
Nia toka mós kona-ba osan falsu, droga, terrorista, tráfiku umanu klasifika hanesan krime organizadu ne’ebé sai mós ameasa ba Timor-Leste iha tempu agora no ba futuru.
“Liu husi melloramentu ekipamentu no formasaun ne’ebé adekuadu, PNTL bele hasoru no responde ba kualker situasaun ho di’ak,” nia otimista.
Progresu serbisu durante mandatu
Komisáriu Jerál PNTL, haktuir, tinan 25 liubá iha loron 27 Marsu 2000, grupu dahuluk husi Polísia foin-sa’e hamutuk na’in-50 hahu treinamentu no hamosu East Timor Police Service (ETPS) ne’ebé ikus mai troka ho naran PNTL.
Nia observa, durante tinan hirak ne’e nia laran, Polísia adapta no hala’o evolusaun sosiedade nian no konsolida ninia pozisaun nu’udar ajente ida-ne’ebé prodús seguransa, ne’ebé sempre hatudu kapasidade boot ba uniaun no hametin populasaun nia konfiansa.
“Ohin loron tinan-rua ona asume knaaar nu’udar Komandante Jerál PNTL hamutuk ho Segundu Komandante Jerál, iha tempu ne’ebá, ami promete atu dedika ami-nia an hodi servisu ho kompromisu motivasaun a’as, enerjia, espíritu misaun nian, no sai hanesan fonte solusaun ba problema sira,’’ KomJer reforsa.
Bainhira asume knaar hanesan KomJer PNTL, iha momomentu ne’ebá Henrique da Costa aprezenta prioridade lima ne’ebé define ona no hanesan kompromisu ba mandatu no agora atinje ona objetivu balun.
“Objetivu sira mak hanesan jestaun institusionál, ami kontinua halo ajustamentu ba estrutura PNTL nian, ho objetivu implementa lei orgánika, estatutu PNTL no matadalan sira hodi kontinua ho promosaun, rekrutamentu, kriasaun institutu superiór Polísia, akademia Polísia, asosiasaun espoza-maridu PNTL, hala’o tratamentu saúde ba membru PNTL ho sira-nia família liuhusi kooperasaun ho ospitál nasionál no parseiru sira seluk,” nia relata.
Aleinde ne’e, KomJer no membru sira nafatin serbisu maka’as hodi mellora no moderniza infrastrutura sira atu nune’e bele fó rezultadu di’ak liután, hanesan iha loron 21 Marsu PNTL lansa ona sistema enkontru online ne’ebé aliña mós ho vizaun Governu nian ba implementasaun E-Government.
Liuhusi meiu ida-ne’e bele poupa tempu, orsamento ba manutensaun, kombustível, osan viajem nian no risku viajen hodi konsentra barak liu ba serbisu operasionál ba atendimentu públiku.
Fó oportunidade ba feto sira hodi okupa pozisaun lideransa iha nível topu tun to’o munisípiu, eskuadra, seksaun no ofisiál Polísia suku.
“Reforsu lejizlasaun, ami kolabora ho jurídiku Ministériu Interiór hodi halo revizaun ba lei orgánika, estatutu PNTL, kriasaun rejime remunerasaun nomós serbisu sira ne’ebé hala’o ona hodi elabora regulamentu uniforme PNTL no revizaun ba kódigu estrada,” nia hato’o.
Halo mós kooperasaun institusionál tanba Polísia hotu iha mundu ne’e laiha ida mak hamrik mesak, nune’e PNTL serbisu hamutuk ho Polísia Australia no Indonézia, Guarda Nasionál Republikana, Estadu Unidu Amérika, Xina, Rúsia, Korea, Japaun, Nova Zelandia, ministériu sira, IOM, UNDPP hodi nafatin hetan apoiu iha parte saida de’it.
“Timor-Leste prepara atu tama ba ASEAN, aspetu seguransa sai hanesan fatór determinante ida. Liuhusi kooperasaun sira iha leten konsege prepara ona kapasidade PNTL nian hodi hala’o serbisu nomós PNTL prontu atu organiza mós enkontru hirak ne’ebé sei asume,” KomJer tenik.
Komisáriu Jerál Polísia ne’e aprezenta mós serbisu hodi hadi’a atendimentu públiku nian.
“Ami hatene katak Estadu no Governu mak ami-nia aman, PNTL iha hodi serví no proteje povu, ami nafatin hatudu visibilidade Polísia nian iha fatin hotu, tantu ho uniforme ou la uza uniforme, ami envolve-an iha atividade sira komunidade nian, ami kria atividade sira hodi envolve juventude, estudante, emprezáriu, komunidade ein jerál, aprosima liubá komunidade hodi hametin konfiansa povu nian mai Polísia. Ami mós kria atividade sira relijiozu nian hodi hametin prinsípio valór hadi’a mentalidade PNTL rasik,’’ nia subliña.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina