DILI,31 marsu 2025 (TATOLI)—Diretór Nasionál Servisu Hospitalar iha Miniitériu Saúde, Carlos de Carvalho Guterres, informa Eis Embaixadora Timor-Leste bá Vietname, Maria Olandina Isabel Caeiro Alves, segunda madrugada ne’e, tuku 1:40, hakotu iis iha Ospitál Prince Court Medical Centre Malázia tanba sofre moras kankru.
“Eis Embaixadora ne’e sofre moras kankru kle’ur ona, entaun antes ne’e halo uluk tratamentu iha Malázia, depois mai tiha fali foin lalais Marsu ne’e bá fila-fali mak foin mate iha ospitál Malázia ne’e,” Carlos de Carvalho Guterres informa ba TATOLI via telefone, ohin.
Entretantu, Embaixadór Timor-Leste ba Malázia, Lisualdo Gaspar, konfrima katak eis Embaixadora Vietaname ne’e hakotu iis duni iha Ospitál Malázia.
“Durante halo tratamentu iha ne’e ha’u pesoalmente la vizita, maibé ami-nia funsionáriu iha Embaixada sira ba vizita no Embaixada akompaña nia tratamentu iha Ospitál Prince Court Medical Centre Malázia, tanba nia mai iha fulan-Marsu nia laran,” Lisualdo Gaspar informa.
Diplomata ne’e haktuir, nu’udar Timoroan sente lakon kolega di’ak ida hanesan Embaixadora Olandina Caeiro tanba durante ne’ebé fó aan tomak ba servi rai Timor-Leste.
“Embaixada sei fasilita oinsá atu lori fila nia isin-mate ba Timor tuir prosesu ne’ebé la’o iha ne’e tanba eis Diplomata ne’e to’o mai Kuala-Lumpur iha loron 2 Marsu 2025 atu halo tratamentu no hakotu iis, ohin 30 Marsu 2025 madrugada tuku 12:09, oras Malázia nian. Kondisaun ikus nia fraku depois halo terapia,” nia konta.
Família sente triste
Entretantu, Beioan Saudoza, Fávio Caeiro, sente triste tebes tanba lakon inan no Avo di’ak ne’ebe fila hikas ona ba aman Maromak nia kadunan Santu.
“Sim moras kankru, hakotu iis iha tuku 01:00, dader ohin iha Malázia, ba atu halo Chemoterapie, maibé seidauk halo no foin halo radioteraphy (tipu tratamentu ba moras kankru), mãe mós la-tahan no hakotu iis ohin dader. Hanesan oan, beioan sente triste lakon ona avó ne’ebé di’ak”, dehan ho mata-ween iha rezidénsia saudoza, Bidau Santana, Dili, ohin.
Mate isin husi saudoza Olandina Caeiro sei lori mai Timor, iha loron kuarta ou kinta, ne’ebé sei akompaña mós husi família balun iha Malázia, no dadaun ne’e família halo kordenasaun ona ho Embaixada Malázia hodi trata prosesu viajen saudoza nia iha Malázia mai Timór.
“Informasaun kona-ba bainhira mak to’o mai, ami mós iha koordena ho embaixada iha Malázia no alin, tia mós iha Malázia, se la mai kuarta, entaun kinta. No ami sei defini tiha lai tau iha uma depois mak lori ba semitériu”, nia informa.
Daudaun ne’e, família husi saudoza Olandina Caeiro, hamutuk ona iha rezidénsia saudoza no balun sei iha rai li’ur hodi prepara halo tenda hodi simu mate-isin no ba prosesu fulneravél nian. Mate-isin sei rai iha rezidénsia saudoza iha Bidau Santana, Kristu Rei, Dili, hafoin lori ba halot iha semitériu.
Biografia badak
Maria Olandina Isabel Caeiro Alves moris iha loron 20 fulan-Marsu tinan 1956 iha Ermera, nu’udar diplomata timoroan, negosiante, funsionáriu públiku no ativista direitu feto.

Nia nu’udar ko-fundadora ba organizasaun Feto Timor Lorosa’e Kontra Violénsia no ba Direitu Feto no Labarik (ETWAVE, uluk naran GERTAK) no Vise-Prezidente Eskuteiru Timor-Leste nian.
Nia hahú nia esperiénsia profisionál nu’udar profesora eskola primária. Nia nu’udar fundadór ida husi Jornál Voz de Timor iha tinan 1975 no, durante tinan balun nia laran, sai nu’udar emisór rádiu nian.
Iha Dezembru 1975, nia hetan ka’er husi no dadur iha Kupang. Iha ne’ebá maka nia hahoris nia oan-mane. Nia nunka haree tan nia la’en, funu-na’in FALINTIL ida no hetan livre iha tinan 1979, maibé hetan ka’er no tortura beibeik.
Maske nia hala’o vida sivíl nu’udar inan mesak ba públiku durante ne’e no serbisu nu’udar funsionáriu públiku iha administrasaun finanseira Indonézia nian iha Baucau to’o tinan 1989, nia kontinua ativu segredu iha rezisténsia Timór Lorosa’e nian. Hafoin nia kaer ikus iha tinan 1992, nia lakon nia serbisu no nia uma. Depois nia loke restaurante ida iha Dili.
Husi tinan 1997 to’o 1999, Olandina nu’udar membru ida husi Rejénsia/Sidade DPRD no iha tinan 1998 hetan nomeasaun nu’udar membru ida husi Komisaun ba Eliminasaun Violénsia hasoru Feto. Nu’udar prezidente ETWAVE iha loron 25 fulan Novembru tinan 1998, Olandina organiza manifestasaun kontra violénsia hasoru feto Timor Leste.
Iha preparasaun ba referendu independénsia 1999, nia hola parte iha kampaña odamatan ba odamatan ba Timor Lorosa’e nia liberdade. Maibé bainhira jornál indonéziu sira fó sai nia mate, nia halai liuhosi Jakarta ba Lisboa durante laloran violénsia nian iha fulan-Setembru, iha ne’ebé nia sai hanesan feto prinsipál ida iha movimentu independénsia nian.
Iha tinan 2001, nia hetan nomeasaun nu’udar Komisáriu ba Komisaun Estadu Funsaun Públika ne’ebé agora la iha ona, nune’e mós Komisáriu ba Komisaun Akollimentu, lia-loos no Rekonsiliasaun (CAVR). Nia nu’udar ko-fundadór ba Fundasaun Pás no Demokrasia no nu’udar Komisáriu ba Komisaun Lia-loos no Amizade (CVA) entre Timor-Leste no Repúblika Indonézia.
Dezde 2003, nia sai Prezidente Rede Feto, rede nasionál feto nian no harii Academia de Café de Timor-Leste. Iha loron 14 fulan Agostu tinan 2009, harii Comissão da Função Pública (CFP- Komisaun Funsaun Públika), iha ne’ebé nia sai nu’udar komisáriu ida hosi komisáriu na’in tolu dahuluk.
Husi tinan 2011 to’o 2015, nia nu’udar Konsul Jerál Timor-Leste dahuluk iha Denpasar, Indonézia. Husi loron 29 Maiu 2015 to’o 2017, nia hala’o kna’ar nu’udar komisáriu dixiplinár CFP nian.
Desde 2016, Olandina nu’udar Vise-Prezidente daruak Eskuteiru Timor Leste nian. Iha 30 Juñu 2017, nia hetan nomeasaun nu’udar Embaixadór Timor-Leste iha Malázia. Iha loron 13 fulan-Agostu tinan 2021, Olandina hetan nomeasaun filafali nu’udar Embaixadór iha Vietname no aprezenta nia akreditasaun iha loron 23 fulan-Dezembru tinan 2021. Iha loron 22 fulan-Maiu tinan 2024, João Pereira hetan nomeasaun nu’udar nia susesór iha Hanoi, Vietname.
Notisia relevante: Embaixadór dezignadu sira tenke iha koñesimentu área multilaterál
Jornalista : Felicidade Ximenes/Alexandra da Costa
Editór: Florencio Miranda Ximenes