DILI, 03 Abríl (TATOLI)-Ministériu Edukasaun asina nota intendimentu (MoU, sigla inglés) ho Instituto Camões hodi reabilita saladeaula hitu iha Ensinu Báziku Sentrál (EBC, sigla portugés) Farol.
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, ne’ebé sai testamuña ba asina akordu ne’e hatete selebrasaun ohin importante tebes ba estudante sira iha prosesu aprendizajen.
“Ohin ha’u mai iha ne’e ho Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares ho Embaixadora Portugál hodi asina akordu kooperasaun entre Instituto Camões Portugál ho Ministériu Edukasaun, ne’ebé Portugál tau osan reabilita saladeaula hitu iha eskola ne’e, eskola ne’e antigu hahú iha 1972”, Xefe Estadu hatete iha EBC Farol.
Tuir nia haree setór edukasaun iha problema boot, ne’ebé ho apoiu ida-ne’e di’ak ona. “Horiseik ha’u bá inagura eskola ida iha Manatutu, Embaixada Japaun mak halo”.
Ministra Edukasaun, Dulce de Soares, dehan Embaixada Portugál iha Timor-Leste apoiu fundu ba reahabilitasaun saladeaula.
“Ida-ne’e bele hamenus liután ita-nia problema, tanba sei presiza saladeaula 1.900, ida-ne’e ita agradese, no ita mós kuidadu fasilidade sira ne’e hodi bele uza ba prosesu aprendizajen ho di’ak”, dehan Ministra.
Ministra konsidera eskola referida sorte tanba bele hetan tulun. “Ha’u haree tinan ba tinan eskola ne’e sai boot no boot liután”.
Eskola ne’e, nia dehan konaba fasilidade hanesan kampu desportu, biblioteka no resintu ne’ebé boot, di’ak liu eskola publika sira hotu iha Dili laran. Tanba ne’e, ninia implikasaun mak responsabilidade hodi kuida.
“Ita-boot sira iha priviléjiu tanba bele hanorin iha fatin ne’ebé di’ak liu kuaze eskola públiku sira hotu”, dehan ministra.
Saida mak eskola ne’e simu, ministra realsa sei halo kooperasaun ho eskola iha nasaun seluk. “Horisehik ha’u foin fila hosi Singapura, iha ne’ebá ami halo kampaña atu rekolla fundus ba edukasaun iha ne’e”.
Nia haktuir ninia vizita ba Singapura mak enkontru ho Institutu Nasionál Edukasaun, instituisaun ne’ebé hanesan ho INFORDEPE.
“Ha’u agora sei serbisu maka’as atu finaliza meiu kooperasaun atubele haruka profesór no dirijente eskolár sira ba ne’ebá, no mós organiza formadór balu atu mai iha ne’e. Tanba bainhira ha’u tama sira-nia institutu ha’u sente inspirasaun – atu hanorin ho di’ak no atu aprende tan kona-ba edukasaun”, dehan.
Durante nia vizita, ministra konsidera sente vibrasaun husi manorin sira-nia dedikasaun ba sira-nia profisaun.
“Institutu ne’e énfaze fatór ne’ebé ita hotu hatene mak fó impaktu boot liuba rezultadu aprendizajen, ne’ebé mak atu hanorin ho domin, kria relasaun di’ak entre manorin no estudante”, nia haktuir.
Nia hatutan: “Sira hotu temi katak sira hanorin tanba hadomi, hadomi estudante sira, no preokupa ho estudante sira-nia bem-estar. Sira mós sente onra no responsabilidade boot atu hanorin ho di’ak, tanba sira-nia Nasaun nia susesu depende ba sira-nia kualidade rekursu umanu”.
Tanba ne’e presiza aumenta profesionalizmu maibé sei la’o fazeadamente, sei to’o iha meta ne’ebé ema hotu hakarak. “Ita presiza aumenta ita-nia profisionalizmu iha-ne’e. Ha’u komprende katak ita-nia fasilidade lahanesan sira-nian iha Singapura, maibé tinan 50 liubá de’it sira-nia fasilidade mós zero hanesan ita-nian iha tinan 2000”.
Nia enkoraja hodi kompara iha Singapura foti responsabilidade atu hanorin ho loloos, loroloron, no sempre buka atu aumenta sira-nia kapasidade, hodibele serbi estudante sira ho di’ak liu. “Ha’u enkoraja ita-boot sira atu muda ita-boot sira-nia hanoin, ema ida-idak bele halo mudansa, nune’e tenke fiar no respeita alunu sira, no buka atu ajuda ida-idak hetan ninia potensiál tomak”.
Tuir nia, Timor ukun rasik-an besik tinan 25, avansa duni, maibé hakarak avansa tan, tenke hanorin ho laran ho objetivu jerasaun foun no matenek no kapasidade atu lori ita-nia Nasaun atu sai susesu iha mundu.
Embaixadora Portugál iha Timor-Leste, Manuela Bairros dehan, hakarak apoiu eskola ne’e tanba tuan ona.
“Ami hakarak reabilita, tanba sala sira ne’e presiza esforsu ruma atu fó kondisaun di’ak-liu, maibé mós, iha tempu hanesan, ami reabilita hela iha-ne’e uitoan istória Timor-Leste nian, istória edukasaun nian, oinsá edukasaun hala’o dezde dékada 60”, katak nia.
“Profesora Isabel Barreto Lobato hanorin iha eskola ida-ne’e, ne’ebé entre ninia eroi sira, ninia eroi rezisténsia sira, nia nu’udar profesora iha eskola ne’e. Nune’e mós ami hakarak fó onra ba memória husi profesór barak tebes ne’ebé liu iha-ne’e, konserteza, la hetan oportunidade barak husi sira, atu haree independénsia no atu haree Ministériu Edukasaun independente, livre no ho polítika edukativa sira, inklui polítika lian-portugés nian”, nia dehan.
Nia dehan, apoiu rihun $135 ne’e hodi halo re-abilitasaun ba saladeaula hitu iha EBC ne’e. Obra ne’e sei hahú iha fulan-Maiu no sei dura fulan haat, nune’e iha fulan-Agostu, karik molok feriadu sira.
“Alende ne’e mós ami apoiu hela konstrusaun sentru síviku no kulturál ida iha Tutuala, ami mós ajuda reabilitasaun maternidade tuan iha Baukau no ami agora iha projetu rua ne’ebé seidauk alkansa. Iha munisípiu sira, ami iha nafatin atu halo aplikasaun. Maibé, pelumenus, projetu tolu ne’e la’o daudaun ona no klaramente sentru kulturál Tutuala sei lori tan tinan, sei lori tinan rua ka tolu, maibé ne’e de’it”, nia dehan.
Nia dehan konstrusaun iha Tutuala ne’e konstrusaun foun no sei hahú iha fulan haat nia laran. Kona-ba fundu apoiu ne’e nu’udar fundu apoiu ba organizasaun sosiedade sivíl sira, ne’ebé fó apoiu ba Tutuala, obra sira sei hahú iha tempu badak.
Notísia relevante: Instituto Camões prepara akordu tolu atu asina ho Governu Timor-Leste
Jornalista : Osória Marques
Editora : Rita Almeida




