iklan

DILI, INKLUZAUN SOSIÁL

Governu kontinua toma atensaun ba desigualdade jéneru

Governu kontinua toma atensaun ba desigualdade jéneru

Governu Timor-Leste hamutuk ho parseiru lansa relatóriu temátiku jéneru ba públiku iha Otél Timor, Tersa, 8 Abríl 2025. Foto Tatoli/ Antonio Daciparu

DILI, 08 Abríl 2025 (TATOLI)–Governu liuhusi Sekretária Estadu ba asuntu Igualdade (SEI) kontinua halo esforsu atu toma atensaun ba desigualdade jéneru ne’ebé sosiedade hasoru to’o ohin-loron hanesan edukasaun, kuidadu saúde inan-nia, partisipasaun polítika, vulnerabilidade ekonómika, limitasaun asesu servisu esensiál sira no seluk tan.

SEI, Elvina Sousa Carvalho, hamutuk ho Insitutu Nasionál Estatístika Timor-Leste (INETL) no UN Woman, ohin iha Otél Timor, lansa no disemina relatóriu temátiku jéneru ba públiku.

Sekretária Estadu Igualdade, Elvina Sousa Carvalho, halo diskursu iha atividade lansamentu relatóriu temátiku jéneru ba públiku iha Otél Timor, Tersa, 8 Abríl 2025. Foto Tatoli/ Antonio Daciparu

Husi relatóriu ne’e hatudu realidade sira konaba desigualdade no progresu sira ne’ebé akontese iha sosiedade timorense.

Relatóriu ne’e hatudu desigualdade ba partisipasaun feto iha forsa traballu, feto sira ne’ebé moris iha área rural no moris ho defisiénsia kontinua hasoru eskluzaun, vulnerabilidade ekonómika no limitasaun ba asesu servisu esensiál sira.

Elvina Sousa Carvalho iha ámbitu lansamentu haktuir progresu ne’ebé hatudu mak esperansa moris feto-nia hadi’a daudaun, feto sira-nia asesu ba edukasaun, liuliu iha nivel sekundáriu no tersiáriu aumenta.

“Marka importante ida-ne’e reflete ita-hotu nia kompromisu koletivu atu promove igualdade jéneru no dezenvolvimentu inkluzivu bazeia ba dadus no evidénsia”, membru governu ne’e salienta.

Kestaun seluk ne’ebé mensiona perante lansamentu mak mortalidade inan ne’ebé aas-liu iha Sudeste Aziátiku. Tanba, uma-kain ne’ebé xefia hosi feto barak-liu moris iha liña kiak liu ho rikusoin ne’ebé ki’ik-liu, nune’e la sufisiente atu sustenta sira-nia moris no familia.

Asuntu seluk mak kaben sedu, ne’ebé limita oportunidade moris ba labarik feto-sira, empregu ne’ebé vulnerável tanba la hetan protesaun adekuadu.

“Lansa relatóriu temátiku analiza jéneru dedikadu hosi ita-nia sensu nasionál, ne’ebé fó sinál ba mudansa transformative kona-ba oinsá mak ita bele valoriza dadus sira ne’e no oinsá mak ita bele integra jéneru iha planeamentu nasionál sira”, katak.

Nia hatutan relatóriu ida-ne’e la’ós de’it aliña ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (2011-2030), maibé mós hametin ita-nia responsabilizasaun ba kompromisu internasionál sira, inklui Konvensaun kona-ba Eliminasaun Forma Hotu-hotu husi Diskriminasaun Hasoru Feto (CEDAW) no Objetivus Dezenvolvimentu Sustentável (ODS).

Membru governu ne’e afirma relatóriu temátiku analiza jéneru nian ne’e prodús hosi sensu populasaun no uma-kain 2022.

Koordenadora Rezidente Nasaun Unida (ONU) iha Timor-Leste, Funmi Balogun, dehan deklarasaun polítika ne’e destaka kompromisu atu hadi’a kolesaun étika, analiza, produsaun, divulgasaun no utilizasaun estatístika no dadus jéneru nian ne’ebé dezagregadu ho baze iha rendimentu, seksu, idade, rasa, etnia, estadu sivíl, estatutu migrasaun, defisiénsia, lokalizasaun jeográfika no karakterístika sira seluk ne’ebé relevante iha kontestu nasionál.

“Ida-ne’e mak xave atu alkansa governasaun bazeia ba evidénsia ne’ebé avansa empoderamentu ba feto no labarik-feto sira hotu”, katak nia.

Nia konsidera Timor-Leste halo ona progresu signifikativu ba igualdade jéneru hanesan empodera feto, labarik feto hodi asesu ba edukasaun, toma atensaun ba servisu saúde materna ho implikasaun, esperansa moris ba feto sira kontinua sa’e.

Funmi Balogun dehan rezultadu ne’ebé hatudu, importante mak halo di’ak-liu hodi hakotu siklu pobreza jéneru nian, nune’e bele asegura asesu ba saúde no edukasaun ho kualidade ba ema hotu, fó kbiit ba feto sira partisipa iha aspetu hotu; sosiál, ekonómiku, no polítiku.

Tuir nia relatóriu ida-ne’e fornese analiza ne’ebé di’ak tebes, no valór loloos hosi relatóriu ida-ne’e maka prátika hosi deskobrimentu sira; hametin sistema sira ba kolesaun, analiza, no utilizasaun hosi dadus dezagregadu sira tuir jéneru, identifika no rezolve motor subjasente sira hosi dezigualdade hanesan jéneru diskriminatóriu no norma-sosiál sira, barreira estruturál sira, ka asesu la hanesan ba oportunidade sira”.

Atu atinji igualdade jéneru iha tinan 2030, presiza asaun urjente no sustentável atu hasoru kauza prinsipál sira diskriminasaun nian; iha lei, iha polítika no iha prátika ne’ebé kontinua restrinje feto sira-nia direitu iha vida privada no públika. Ida-ne’e inklui revogasaun lei diskriminatóriu sira no adosaun lejizlasaun proativa ne’ebé avansa igualdade jéneru no salvaguarda feto no labarik-feto hotu-hotu nia direitu.

ONU komprometidu atu hamriik hamutuk ho Governu no povu Timor-Leste hodi avansa kualidade jéneru no empoderamentu feto hodi alkansa totalmente meta no prioridade nasionál.

Relatóriu sensu 2022 kona-ba analiza jéneru husi Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste (INETL) rekomenda pontu importante neen ba kombate dezigualdade iha Timor-Leste.

Rekomendasaun sira mak hadi’a kuidadu saúde maternidade, eleva edukasaun alfabetizasaun ba feto adultu sira, hasa’e kualidade edukasaun primária no sekundária no kria ambiente edukasaun ne’ebé inkluzivu.

Rekomendasaun seluk sira hanesan hakbiit ekonómia no promove feto sira-nia partisipasaun iha formasaun profisionál no empreendedorizmu, kombate violénsia bazeia ba jéneru, hametin sistema protesaun ba vítima violénsia bazeia ba jéneru no promove kampaña ida atu muda atitude sosiedade nian, hadi’a dadus no polítika, asegura dadus uma-kain bazeia ba jéneru hodi kria polítika no avalia programasaun sosiál hodi evita dezigualdade iha setór tomak.

Ikus liu, iha sistema apoiu komunitáriu, ne’ebé dezenvolve programa apoiu ba feto faluk sira no envolvimentu mane sira iha kuidadu família, liuliu diskusaun kona-ba saúde reprodutiva iha família.

Notísia relevante: PN no UN Women sei asina nota entendimentu atu promove igualdade jéneru

Jornalista       : Osória Marques

Editora           : Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!